Novosti 2016. - 2018.

Ispis
Autor Igor   
Ponedjeljak, 04 Siječanj 2016 12:41

? Kr?ki antifaisti 2017. godinu zaklju?ili skuptinama i zajedni?kim druenjem

Objavljeno: 01. velja?e 2018.

1) Odrana redovna godinja Skuptina podrunica Krk i Korni?

- 20. sije?nja 2018.

Zbog guve na kraju godine podrunice Krk i Korni? su odrale izvjetajnu skuptinu 20. sije?nja 2018. godine. Prisutne je pozdravila predsjednica Podrunice Krk Kata Pani?. Predsjednica Podrunice Korni? i Radnog predsjednitva Radojka Mrakov?i? vodila je skuptinu do kraja. Na skuptinu su se odazvali i predsjednik i tajnik Udruge umirovljenika grada Krka Ivan Boloni? i Vlatko Martinovi?. Gradona?elnik Darijo Vasili? se ispri?ao zbog ranije dogovorenih obaveza. O radu Udruge nas je informirao predsjednik Darko Fanuko. Jo su nas pozdravili predsjednica Foruma ena Marija Tudor, potpredsjednik Udruge Romano Kova?, predsjednica Foruma mladih Maria Elena Brusi? i predsjednici podrunice Malinska i Omialj-Njivice Alojzije Dombo i Milenko Bai?. Da bi druenje po zavretku skuptine bilo jo bolje potrudili su se svira?i pod vodstvom eljka Petkovi?a.

2) Odrana Izvjetajna skuptina Podrunice otovento-Poljica

- 21. prosinca 2017.

Pred sami kraj kalendarske godine 21. prosinca 2017. na Ton?i -Anton Baj?i? odradio je izvjetajnu skuptinu svoje Podrunice. Prisutne je pozdravio i predsjednik Udruge Darko Fanuko i predsjednica Foruma ena Marija Tudor.

3) Odrana Izvjetajna skuptina Podrunice Baka

- 27. prosinca 2017.

Dana 20. prosinca 2018. godine odrana je Izvjetajna skuptina koju je otvorila predsjednica Podrunice Biljana (Biba) Andri?. Prisutnima su se tako?er obratili: predsjednik Udruge Darko Fanuko, potpredsjednik Romano Kova?, predsjednica Foruma ena Marija Tudor, predsjednik Podrunice Malinska Alojzije Dombo, g?a. Plii?, predsjednica Podrunice Krk i tajnica Udruge Kata Pani?.

4) Odrana Izvjetajna skuptina Podrunice Punat

- 19. prosinca 2017.

Franjo Mijatovi? predsjednik Podrunice pozdravio prisutne, a nakon himne i minute utnje, izabrano je radno predsjednitvo, te su izvjetaj i program prihva?eni. Po?astio nas je svojim prisustvom i na?elnik Op?ine Punat gosp. Marinko ic.

5) Odrana Skuptina Podrunice Omialj-Njivice

- 17. prosinca 2017.

Prisutne je u ime Podrunice pozdravio predsjednik Milenko Bai?, a nakon dravne himne i minute utnje za sve preminule ?lanove podnio je izvjetaj o radu i program rada za 2018. godinu.

6) Odrana Skuptina Podrunice Dobrinj

- 14. 12. 2017.

Nakon podrunice Malinska-Dubanica Izvjetajnu skuptinu odrala je Podrunica Dobrinj. Skuptinu je otvorila i njome rukovodila predsjednica Podrunice Marica Pava?i?, a prisutnima su se obratili na?elnik Op?ine Dobrinj Neven Komadina, predsjednik UABiA Darko Fanuko, kao i predsjednici podrunica Alojzije Dombo, Milenko Bai? i Franjo Mijatovi?. Ankica Kal?i? je izabrana za po?asnu predsjednicu Podrunice, zahvalivi se u toj prigodi na izboru i obrativi se s par rije?i prisutnim ?lanovima i gostima.

7) Odrana Skuptina Podrunice Malinska

- 09. 12. 2017.

Udruga Antifaisti?kih boraca i antifaista Otoka Krka, Podrunica Malinska, odrala je svoju redovnu godinju skuptinu dana 09. prosinca 2017. godine. u Op?inskoj vije?nici Malinska. U svojem radu Skuptina je temeljem dnevnog reda imala nekoliko tema i pitanja koja se odnose na rad u protekloj godini, tako i na planove i programe za narednu, 2018. godinu. Posebna panja posve?ena je radu sa mladima, pomla?ivanju starosne strukture ?lanstva, aktivnosti ?lanova na irenju istine o antifaizmu i aktivno uklju?ivanje ?lanova u ivot i rad u drutveno socijalnom pogledu u okolini u kojoj ive. Konstatirano je isto tako da se jedan dio ?lanstva nedovoljno angaira kad je u pitanju realizacija planova i programa Udruge, ali da podrunica Malinska, njezin aktivni dio ?lanova, u?estvuje u ukupnom radu Udruge na nivou Otoka Krka i da u planovima i programima sudjeluje. Naglaeno je kako se posebna panja posve?uje ?lanovima starijim od 80 godina, za koje se svake godine, uz potporu Op?ine Malinska Dubanica, uru?uju prigodni pokloni ili bonovi za pripomo?, odnosno po potrebi za oboljele, u?ine posjete i uru?uju prigodni pokloni. Podrunica tijekom 2018. godine ima niz zna?ajnijih programa, planova i zadataka. Pojedina?no su nabrojeni u programu rada za 2018., i odnose se na programe na nivou Udruge i na nivou Podrunice. Izvje?e o radu u proteklom periodu, od godine dana, kao i planovi i programi za 2018. su jednoglasnu usvojeni. Nakon zavretka radnog dijela ?lanovi su nastavili druenje uz domjenak.


? Advent u Grazu u organizaciji UABiA otoka Krka

Objavljeno: 28. studenog 2017.

Termin izleta: 22. prosinca 2017. godine

Opis izleta: Polazak u 07.00 sati iz Krka. Vonja kroz Sloveniju i Austriju do Graza. Po dolasku u grad slijedi etnja i razgled grada u pratnji pratitelja putovanja: glavni trg - Gradska vije?nica - Opera - Glockenspiel zvono - Katel - Katedrala i mauzolej, Murinsel, Galerija suvremene umjetnosti uz mogu?nost etnje do Schlossberga koji s Uhrturmom predstavlj simbol grada. Slobodno vrijeme za kupovinu, etnju, ru?ak ili jednostavno uivanje u tradicionalnom adventskom sajmu. Jer Graz se u tjednima prije Boi?a pretvara u romanti?nu zimsku bajku, a bezbrojni boi?ni sajmovi zovu na obilazak, ugodne razgovore i uivanje. Oko 18.30 sati slijedi okupljanje grupe i polazak prema Krku.

Ne propustite - ledene jaslice!

Jaslice u dvoritu zgrade parlamenta pravi su magnet za posjetitelje adventskih doga?anja. Umjetnik Kimmo Frosti pretvara 45 tona leda u pravo umjetni?ko djelo. Ledene jaslice iz Graza jedine su ledene jaslice te veli?ine na svijetu.

Cijena izleta po osobi: 225,00 kn.

U cijenu je uklju?en: prijevoz autobusom, pratitelj putovanja, ulaznice za kulturno-povijesne spomenike.

Uplata u poslovnici Turisti?ke agencije Atravel Autotrans Krk ili skupno kod predsjednika podrunica.


? Kazalina predstava: est strastvenih ena

Objavljeno: 28. studenog 2017.

Obavjetavaju se kr?ki umirovljenici da se 01. prosinca 2017. godine, s autobusne stanice u gradu Krku, u 17.00 sati, kre?e u Rijeku na kazalinu predstavu est strastvenih ena. Rije? je o talijanskoj komediji titlovanoj na hrvatski, s time da cijena prijevoza, ulaznice i soka s kola?em iznosi 100,00 kn. Predstava se izvodi u Hrvatskom narodnom kazalitu Ivana pl. Zajca.

est strastvenih ena duhovita je i otra komedija Marija Frattija inspririana filmom Federica Fellinija 8 , te izvor na kojem nastaje planetarno poznati mjuzikl Nine, ina?epravi kazalini fenomen. To je pri?a koja kroz enske likove prikazuje slabosti mukaraca i sloenost odnosa nude?i indiskretan i ironi?an pogled na zavrzlamu strastvene ljubavi ili moda anti-ljubavi koja definira ne samo odnos me?u spolovima, ve? ?itavu ljudsku narav, odraava politi?ko-umjetni?ku krizu intelektualca, a postavlja i pitanja oko ranjivog ponaanja mukaraca kojima su ene potrebne.

Predstava traje oko 1 sat i 30 minuta i izvodi se bez pauze.


? Velikim komemorativnim skupom obiljeena 73. obljetnica bitke kod Ku?ibrega

Pie: Glas Istre

Objavljeno: 28. studenog 2017.

Ku?ibreg je simbol zajednitva i jedinstva svih Istrana. Velik broj gra?ana iz pograni?nih mjesta Hrvatske, Italije i Slovenije okupio se na komemorativnom skupu kod Ku?ibrega kojim je obiljeena 73. godinjica bitke u NOB-u koju su na tome podru?ju 03. i 04. studenog 1944. godine vodile partizanske jedinice II. brigade 43. istarske divizije, talijanski partizani iz bataljuna Alma Vivoda i jedinice slovenskih partizana koparskog podru?ja protiv znatno nadmo?nijih njema?kih i talijanskih faisti?kih snaga. U neravnopravnoj borbi poginulo je 120 boraca, pripadnika svih triju narodnosti, a najvie rtava imao je talijanski bataljun Alma Vivoda. Ve?ina poginulih sahranjena je u zajedni?koj grobnici u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji, gdje su prije po?etka zbora delegacije gradova i bora?kih udruga iz sve tri zemlje poloile vijence. Spomenik podignut 1959. godine Ku?ibreg i me?unarodni komemorativni skup, kojega zajedni?ki organiziraju gradovi i bora?ke udruge iz Hrvatske, Slovenije i Italije, postali su simbolom prijateljstva susjednih naroda, a spomenik kojega je na oblinjoj uzvisini podigao narod Bujtine i Kopartine 1959. godine trajan je spomen na poginule borce, pripadnike sva tri naroda. I uz taj su spomenik brojne dravne i druge delegacije na po?etku komemoracije poloile vijence odaju?i po?ast rtvama tih ratnih zbivanja, ali i zahvalnost svim borcima koji su sudjelovali u bitkama za slobodu i mir me?u ljudima. Sve sudionike skupa, me?u kojima su, uz nekoliko preivjelih boraca NOB-a, bili predstavnici bora?kih organizacija Italije, Slovenije i Hrvatske, predstavnici udruga proizalih iz Domovinskog rata, ?elnici gradova i op?ina Bujtine, ali i slovenskih i talijanskih pograni?nih gradova i drugi uzvanici, u ime doma?ina, organizatora skupa i svojih kolega s podru?ja Bujtine na sva tri jezika pozdravio je bujski gradona?elnik Fabrizio Viintin.

Pozdravi iz Slovenije i Italije

Ovim skupom elimo pokazati potovanje prema svim sudionicima te povijesne bitke. Moderno poslijeratno drutvo izgra?eno je na krvi svih boraca koji su se oduprli faizmu i nacizmu. Stoga nemojmo zaboraviti da je antifaizam civilizacijska tekovina ?ije vrijednosti ivimo svakodnevno, lieni straha da ?emo biti prognani, potla?eni ili ubijeni samo zato to pripadamo nekom drugom narodu, vjerskoj skupini ili rasi. Ova manifestacija evocira uspomene na zajedni?ku borbu pripadnika naih triju naroda, ali i ivi primjer suivota i prijateljstva na ovom pograni?nom podru?ju, rekao je Viintin pohvaljuju?i ?lanove organizacijskog odbora koji godinama uspjeno organiziraju ovu manifestaciju, zahvaljuju?i svim sudionicima u programu i svima koji su u velikom broju doli na ovu komemoraciju. Pozdrave gra?ana slovenskog dijela Istre u emotivnom govoru prenio je na?elnik Ankarana Gregor Strm?nik, koji je prvi puta na ovoj komemoraciji, a o suivotu i prijateljstvu koje treba njegovati govorila je na?elnica Milja (Muggia) Laura Marzi. O tim danima i bitkama koje zasluuju svoje mjesto u povijesti sva tri naroda, te o pojavama bu?enja nacionalizma i faizma u Europi u ime sva tri naroda govorio je predsjednik talijanskog regionalnog instituta za oslobodila?ki pokret Mauro Giulaz. Istarski upan Valter Flego je pozdravljaju?i sve sudionike naglasio kako bitka kod Ku?ibrega predstavlja trajno opredjeljenje Hrvata, Slovenaca i Talijana za vrijednosti koje su se tu branile i za koje su mnogi dali ivote. Borcima koji su u tada pruili otpor puno ja?em neprijatelju ovim se daje duna i zasluena po?ast.

irenje povijesnih lai i govora mrnje

Nikad ne smije biti zaboravljeno da je u ime slobode Istre i njezinih stanovnika stradalo tisu?e nevinih ljudi kojima je zajedni?ka ideja antifaizma bila iznad bilo kojeg drugog interesa. Mi u Istri to nismo zaboravili. Zato jo jednom treba ponoviti da bez rtava i pobjeda antifaisti?kih snaga Istra danas ne bi bila ono to jest, europska, napredna, otvorena i multikulturalna regija. Zato i nakon sedam desetlje?a svakodnevno batinimo i bespogovorno branimo nae temeljne vrijednosti ?ime se, kao istarski upan, neizmjerno ponosim. Ono ?ime se kao hrvatski gra?anin ne ponosim je to im po?ast odajemo u atmosferi obiljeenoj nacionalizmom, irenjem povijesnih lai i govora mrnje. Ovdje smo da bismo poru?ili kako ne doputamo ignoriranje, omalovaavanje i negiranje antifaisti?ke borbe i njezinih rtava kao jednog do temelja moderne Europe. Krajnje je vrijeme da zapo?nemo stvarati drutvo bez starih i novih mrnji, drutva u kojem ?e nai gra?ani imati bolji, kvalitetniji i dostojanstveniji ivot, rekao je Valter Flego dodaju?i da je potpuno neprihvatljivo nekanjavanje ustakog pozdrava, mijenjanja imena ulica i trgova i drugih pojava. Jo jednom je naglasio kako je Ku?ibreg simbol zajednitva i jedinstva svih Istrana, a demokracija nastala upravo na idejama antifaizma. Me?unarodnom komemorativnom skupu u Ku?ibregu svoj su doprinos dali zborovi Lavanda iz Novigrada, Korona iz Umaga, u?enici osnovnih kola iz Oprtlja i Ankarana, slovenski muki zbor Lopar, te Limena glazba Zajednice Talijana Buje, a stihove Sre?ka Kosovela ?itao je slovenski glumac Brane Grubar. Zlatna plaketa Ediju Andreai?u Savez bora?kih udruga Slovenije zlatnu plaketu ovom prigodom uru?io je donedavnom bujskom gradona?elniku Ediju Andreai?u, ?elniku Organizacijskog odbora komemorativnih skupova kod Ku?ibrega. U ime slovenskog bora?kog saveza plaketu je uru?io Marijan Kriman za doprinos o?uvanju vrijednosti partizanske borbe, antifaizma i neumorno promicanje suradnje, prijateljstva i suivota triju naroda. Andreai? se zahvalio na velikom priznanju dijele?i ga sa svima koji svake godine sudjeluju u organiziranju obljetnice bitke kod Ku?ibrega, rade?i i dalje s ponosom. Posebno je istakao zasluge pokojnog Josipa maka koji je osmislio program komemoracije svih naroda kod Ku?ibrega.


? Svije?e za rtve Vukovara zapalili kr?ki srednjokolci

Pie: Milovan Kirin?i?

Objavljeno: 27. studenog 2017.

Hrvatski Sabor proglasio je 18. studeni Danom sje?anja na rtvu Vukovara 1991. godine ?ime je odre?eno da se na dostojanstven i primjeren na?in oda po?ast svim sudionicima obrane grada Vukovara - simbola hrvatske slobode.

Kr?ki srednjokolci, zajedno sa svojim profesorima, svake godine prigodno obiljei ovaj Dan. U?enici redovito zapale svije?e u sklopu projekta I u mom gradu Vukovar svijetli, a zadnjih nekoliko godina lampione u obliku vukovarskog vodotornja zapale na kr?koj Veloj placi.

Tradiciju su nastavili i ove godine u petak, 17. studenog. Zajedno s u?enicima i u?enicama kr?ke srednje kole Hrvatski kralj Zvonimir, lampione su zapalili profesorice Gordija Marijan, Mirjana Komadina Mergl i Karmen Dunato Pavi?i?, a pridruili su im se branitelji Zdenko Petrak, Goran Marevi? i Marinko Jaki? te Kata Pani? i Darko Fanuko iz UABiA otoka Krka. Kra?i prigodan govor i molitvu odrao je vl?. Anton Perani?.

U ve?ernjim satima svije?e su zapalili predstavnici braniteljskih udruga s otoka Krka i udruge Knezovi Kr?ki Frankopani.


? Tematsko putovanje Udruge antifaista otoka Krka: Sjeverna Italija (05. - 08. 10. 2017.)

Pie: prof. Ljiljana Karabai?

Objavljeno: 15. listopada 2017.

Kao i svake godine UABiA-a otoka Krka-a organizira tematska putovanja koja su planirana na po?etku kalendarske godine. Ove godine smo odlu?ili posjetiti Sjevernu Italiju. Izlet je osmislila turisti?ka agencija Aurea uz naputke predsjednika udruge Darka Fanuka.

Nai ?lanovi su bili izuzeto zainteresirani za ovaj izlet. Prijavilo se 73 ?alna udruge koji su s nestrpljenjem o?ekivali polazak. Bojali su se loeg vremena no 05. listopada osvanuo je lijep i sun?an dan. Krenulo se iz Krka u est sati a putem su nam se pridruili ?lanovi iz Bake, Punta, Malinske, Njivica, Omialja i Dobrinjtine. Autobus na kat se napunio, ostalo je jo jedno mjesto slobodno za pratiteljicu Tatjanu Modri? koja se ukrcala na Vratima Jadrana. Zadovoljni smo krenuli put Trsta preko Slovenije gdje su nas carinici na nae zadovoljstvo pustili bez kontrole dokumenata.

Raspoloeni smo krenuli put Trsta do naeg prvog odredita Riarna, Nacionalnog muzeja, a nekadanjeg nacisti?kog logora smrti.

Riarna - kamp za prikupljanje i unitavanje u Trstu u kojem je prvo guljena ria, a 1943. su ga prenamijenili u koncenracijski logor. Godine 1944. izgra?en je krematorij, koji je spalio oko 4.000 do 5.000 ljudi. Kapacitet pe?i je bio 50 do 70 ljudi na dan. rtve su uglavnom bili Slovenci, zatim Hrvati, talijanski antifaisti i idovi. Riarna je bio i skupni centar za nacisti?ke koncentracijske logore te je oko 20.000 ljudi prolo kroz njega. Odilo Globacnik je vodio logor, a zatim August Ditrich Allers. ?uvari su uglavnom bili talijnski faisti.

Godine 1965. Riarna je proglaena dravnim spomenikom dravni?kim dekretom. Zgrada je obnovljena pod vodstvom arhitekta Romana Boi?a i pretvrena u gradski muzej.

Nakon Riarne krenuli smo do Redipuglie, gdje se nalazi monumentalni spomenik palom vojniku na Krasu - Kosturnica stotinetisu?a. Spomenik izgra?en u obliku stubita sa preko 100.000 rtava koji su poginuli za vrijeme I. Svjetskog rata sagra?en je 1935. godine. Projektirali su ga arhitekt Mario Gerappi i kipar Castiglioni, u to vrijeme priznati i cijenjeni projektanti brojnih groblja diljem Italije. Redipuglia je odabrana kao Grad spomenik, simbol velikog rata na Krasu, budu?i da je smjetena izme?u doline i krasa, na mjestu u ?ijoj blizini su zapo?ele velike bitke na vojnim poljima I svjetskog rata.

Memorijalni park se nalazi na povrini od 100 hektara i spada u najve?i vojni memorialni spomenik u Italiji i u Svijetu. Na njemu su pokopana 39.857 identificirane rtve koje se nalaze na prvih 24. Stubita, a u dvije zajedni?ke grobnice nalaze se ostaci 60.330 neidentificiranih rtava.

Vie od 750 stepenica, 22 razine spomenika koliko treba do vrha monumentalnog spomenika, ?itaju?i tisu?e zapisanih imena vojnika raznih rodova vojske palih u I Svjetskom ratu, proli su samo odvaniji ?lanovi udruge.

Put smo nastavili prema Gonarsu - ostacima koncetracinog logora gdje smo poloili cvije?e i poklonili se rtvama faisti?kog reima.

Logor je izgra?en u jesen 1941. jer se predvi?ao dolazak ruskih ratnih zarobljenika.Izgra?ena su dva ogra?ena prostora, kilometar udaljena jedan od drugoga, podijeljena u 3 sektora. Bili su okrueni visokom bodljikavom icom, sa straarskim tornjevima, mitraljezima, jakim svjetlima koja su i danju osvjetljavala logor. U prolje?e 1942. prenamijenjen je za prihvat civila tzv. talijanske pokrajine Ljubljane, zarobljenih po naredbi zloglasne Okrunice 3C generala Rotte. Represivne mjere te Okrunice primjenjivale su se na okupiranim podru?jima i podru?jima pripojenim Italiji nakon faisti?ke agresije 06. travnja 1941., sa svrhom etni?kog ?i?enja.

Do ljeta 1942. logor, koji je stvarno mogao primiti oko 3.000 ljudi, brojio je vie od 6.000 zarobljenika, ve?inom iz Ljubljane. Iskapanjem tunela ispod barake XXII zarobljenici su uspjeli ostvariti veliki bijeg iz logora u kolovozu 1942. Preostali logorai premjeteni su u druge logore. Nakon toga, u logor je po?ela pristizati nova vrsta zato?enika: mukarci, ene, starci i djeca iz Gorskog kotara i Kastavtine, koji su prethodno bili deportirani u logor Kampor na otoku Rabu. Stizali su u stanju ekstremne izgladnjelosti. Ljudskost nekolicine ?asnika i lije?nika nije uspjela sprije?iti smrt vie od 500 osoba od kojih je bilo 70-oro djece mla?e od godine dana. Neka su se rodila i umrla u logoru.

Logor Gonars djelovao je do rujna 1943. kada su, nakon kapitulacije Italije, svi straari pobjegli iz logora, a zato?enici oslobo?eni. Logor je nakon toga brzo razruen tako da su ostali samo teko vidljivi tragovi zarasli u travu. Me?utim u zadnje vrijeme, na poticaj mladih, kako kae gradona?elnik Gonarsa, napravljeni su koraci kako bi se na samom mjestu logora na dostojan na?in obiljeilo stradavanje velikog broja ljudi. Nove generacije, novi obi?aji. Ipak se kre?e!

Memorijalno Svetite u kojem se nalaze ostatci poginulih predstavlja strogu osudu rata, povoda svakog nasilja, osudu faizma koji je dopustio i prouzro?io ogromnu tragediju koja se odvijala na ovom mjestu te osudu rasisti?ke ideologije koja doputa i poti?e diskriminaciju, netrpeljivost i rasnu segregaciju, rije?i su zapisane na plo?i koja obiljeava Memorijalno Svetite na ulazu u groblje Op?ine Gonars.

Autor spomenika na mjesnim groblju je Miodrag ivkovi?, koji podsje?a na 453 slovenske i hrvatske rtve logora. Na samom mjestu biveg logora viju se zastave, talijanska, hrvatska, slovenska, zastava grada Gonars te EU.

Nakon odavanja po?asti rtvama krenuli smo prema najve?em, talijanskom jezeru Lago di Garda povrine 350 m2. Juna obala jezera je pitoma i ravna gdje se nalaze ve?a naselja dok je sjeverni dio jezera brdovit. Podru?ije je blage klime, bujne vegetacije, nasada limuna i sa najsjvernijom zonom uzgoja maslina u Europi. Posjetili smo slikoviti gradi? Sirimione koji se smjestio na poluotoku u junom dijelu jezera. Proetali smo se do utvrde Scaligherija i uskim ulicama staroga grada gdje smo jeli poznati talijanski sladoled. Vonju smo nastavili prema nam hotelu Una u mjestu Brescia.

Drugi dan, nakon dobrog doru?ka krenuli smo prema Boromejskim otocima i jezeru Lago Maggiore -Lago d'Orta koje je drugo najve?e jezero u Italiji, a u svome gornjem dijelu pripada vicarskoj gdje se nalazi otmjeno ljetovalite Stresa. S lokalnom brodicom krenuli smo prema Boromejskom otoku Isola Bella, gdje se nalazi pala?a iz 17. stolje?a, prepuna vrtova u talijanskom stilu sa brojnim kipovima, cvijetnim alejama, stablima naran?i i limuna i Teatro Masimo. Na vrhu otoka Vrt ljubavi sa veli?anstvenim cvije?em.

Sa lokalnom brodicom uz lagani vjetar prebacili smo se na otok Isola Madre ?uven po bujnoj vegetaciji, azalejama, rodadendronima, kamelijama i paunovima koji slobodno e?u otokom. Sa sigurnou moemo re?i da je to jedno od najsenzualnijih mjesta na svijetu. Oputeni i zadovoljni krenuli smo nazad brodicom i iskrcali se u mjesu Stresi. U posljepodnevnim satima krenuli smu prema Lago d'Orta i posjetili grad Orta San Giulio. U predve?ernjim satima otili smo u na hotel Una u mjestu Cerro Maggiore.

Tre?i dan, doru?ak i odlazak prema gradu Luganu.

Po dolasku u grad krenuli smo u razgledanje, katedralu Sv. Lovre, Piazza della Reforma, Casino, Palazzo Civico, villa Cianni, Parco Civico, Museo Cantonale del Arte. Nakon obilska imali smo slobodno vrijme za kupnju, sladoled i kavu. U povratku svratili smo u slikoviti gradi? Como na istoimenom jezeru, najdubljem u Europi, oaze mira i tiine. Grad je poznat po promenadi, mnogobrojnim kavanama, kao i slikovitoj srednjovjekovnoj ?etvrti. Popularna turisti?ka destinacija stanovnika Milana i vicaraca. Povratak u hotel ve?era i ugodno druenje.

?etvrti dan, nakon doru?ka krenuli smo prema centru Milana, najve?i i najvaniji grad modne prijestonice sjeverne Italije: Castello Emanuele, Brera Teatro Scala jedna od najslavnijih opernih ku?a na svijetu, galerija Vittorio Emanule do Piazze del Duomo sa ?uvenom Milanskom katedralom.

Imali smo ?ast prisustvovati velikoj humanitarnoj utrci Milano Deejay Ten 2017. Nakon utrke krenuli smo put naem otoku Krku gdje smo stigli u kasnim ve?ernjm satima.

?itavu galeriju pogledajte: ovdje


? Terenska nastava za u?enike 8.razreda: Spomen-groblje Kampor i oto?i? sv. Grgur

Pie: prof. Maja Brajkovi?, O Omialj

Objavljeno: 29. rujna 2017.

Dana 22. rujna 2017. godine odrana je terenska nastava povijesti za u?enike VIII. razreda kr?kih osnovnih kola. Ovaj tematski izlet ?ija su odredita bila mjesta sje?anja otoka Raba, Spomen-groblje Kampor i oto?i? sv. Grgur, organizirala je i sponzorirala Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka. Na glavnom kr?kom mulu u?enike i njihove profesore do?ekao je, zajedno sa ?lanovima Udruge, predsjednik UABiA-e otoka Krka gospodin Darko Fanuko te smo se zajedno brodom zaputili prema otoku Rabu. Na terenskoj nastavi sudjelovalo je ukupno 28 u?enika i 4 u?itelja povijesti triju osnovnih kola otoka Krka: O Fran Krsto Frankopan Krk, O Malinska-Dubanica i O Omialj.

Posljednji dan ljeta nas je po?astio iznimno lijepim vremenom pa je panoramska plovidba kvarnerskim akvatorijem bila i za u?enike i za profesore doista impresivan doivljaj. Uskoro smo ugledali prepoznatljiva ?etiri rapska zvonika okruena srednjovjekovnim zidinama. Po iskrcaju nas je do?ekao prof. Ivo Bari?, ?lan i po?asni predsjednik Udruge antifaista otoka Raba. U njegovoj smo se pratnji autobusom zaputili prema Spomen-groblju Kampor. Tijekom kratke vonje doznali smo najvanije informacije o liburnskoj, rimskoj i srednjovjekovnoj prolosti otoka. Kao pasionirani istraitelj povijesti 20. stolje?a, prof. Bari? nam je ispri?ao kako su u ljeto 1942. godine, ubrzo nakon aneksije Raba faisti?koj Italiji, Talijani na kamporskom polju podigli koncentracijski logor. Taj je logor bio namijenjen dovo?enju interniraca s podru?ja Gorskoga Kotara i Slovenije ne bi li se ostvarila faisti?ka ideja etni?kog ?i?enja sjevernog dijela Kvarnerske i Ljubljanske provincije. Na sjevernoj strani polja je podignut Muki logor, a na zapadnoj enski logor. Do njega je sagra?en idovski logor, a na kraju logor IV. ili Kaznene radionice. Sve do oslobo?enja logora u rujnu 1943. kroz njega je prolo oko 15 tisu?a interniraca, Slovenaca, Hrvata i idova. S obzirom da su izvjetaji o transportu brojnih logoraa neto?ni ili nepotpuni, precizan broj umrlih i dalje je teko odrediti. Umirali su od hladno?e, dehidracije i zaraznih bolesti uslijed krajnje nehumanih i tekih uvjeta stanovanja i prehrane.

Uz stru?no vodstvo profesora Bari?a, obili smo Spomen-groblje koje je zahvaljuju?i projektu slovenskog arhitekta Edvarda Ravnikara, 1953. godine pretvoreno u kultno mjesto sje?anja. Podno centralnog obeliska delegacija u?enika je poloila vijenac i zapalila svije?u, a potom smo razgledali Mauzolej s velikim mozaikom slikara Marija Pregelja. Mauzolej se nalazi podno velikog kamenog luka koji simbolizira logorski ator u kojem su se odvijale tragedije tisu?a zato?enika logora, dok mozaik, uz prizore zlokobne prolosti, prikazuje i nadu u svjetlu budu?nost. S takvom smo se nadom oprostili od Spomen-groblja Kampor i zahvalili profesoru Bari?u na iznimno zanimljivom i stru?nom vodstvu.

Po povratku u grad Rab, razgledali smo njegove najzna?ajnije romani?ke i renesansne spomenike, a najhrabriji su se popeli i na sam vrh zvonika rapske katedrale sv. Marije.

Naa posljednja stanica bio je oto?i? sv. Grgur, drugi najzeleniji jadranski otok na kojem su nas do?ekale zaputene ruevine nekadanjeg enskog zatvora koji je ovdje s oblinjeg Golog otoka premjeten 1952. godine. Izoliranost, tajnost i mala mogu?nost bijega s otoka bili su idealni preduvjeti za otvaranje ovakvog zatvorskog kompleksa. U?enici su ovdje imali priliku doznati poneto o vremenu rezolucije Informbiroa i estokih nadmudrivanja SSSR-a i Titove Jugoslavije. Posljedica ovih povijesnih prilika brojne su nesretne ljudske sudbine.

S ove su terenske nastave u?enici otili oboga?eni razumijevanjem vanosti mira i nephodnosti tolerancije te senzibiliteta prema rtvama. Bez obzira na povijesne okolnosti u kojima su njihove pri?e nastale, sloili smo se da one nisu samo broj na papiru i statisti?ki podatak, ve? ljudska bi?a koja zasluuju dostojanstvo i prikladno sje?anje.


? Odra?eno tematsko putovanje Kozara - Banjaluka

Objavljeno: 22. rujna 2017.

U jutarnjim satima 16. rujna krenuli smo s autobusnog kolodvora Krk prema Tifonu gdje smo ukrcali nae prijatelje iz Udruge antifaista Opatije i nau pratiteljicu putovanja. Vonja autobusom preko Biha?a prema Banja Luci. Slijedi posjet Samostanu Marija Zvijezda u okolici Banja Luke, razgled samostana i kupnja sira, ljekovitih napitaka i suvenira. Nastavak vonje prema Banja Luci - kulturnom i gospodarskom sreditu bosanskih Srba. Po dolasku u Banja Luku uslijedio je odlazak u hotel Bosna i smjetaj.

S lokalnim vodi?em odlazimo u razgled grada pjeice: Obilazimo zgradu skuptine - Carski drum - tvornicu duhana - crkva Sv. Bonaventure - zgradu vlade Republike Srpske - Malu stanicu - park Mladena Stojanovi?a - sveu?ilini grad - crkvu sv. Trojice - narodno kazalite - tvr?avu Kastel - kompleks stradalim krajinicima u NOB-u koji je djelo hrvatskog kipara Antuna Augustin?i?a - rijeku Vrbas - banjalu?ku trnicu - predsjedni?ku pala?u

Nakon obilaska poslije kratkog odmora odlazimo na ve?eru u lokalni restoran Mala Skadarlija. Uz vie sljedova jela s doma?im specijalitetima zabavljamo se uz muziku tamburica. Slijedi povratak u hotel i no?enje.

Nakon doru?ka 17. rujna odlazimo prema Etno selu Ljuba?evo. Ovaj muzej na otvorenome u svom sastavu ima vie od 30 objekata razli?ite namjene s vie od 5.000 eksponata. U muzeju dominira etnoloka zbirka, numizmati?ka zbirka, zbirka antikviteta i mnotvo eksponata s podru?ja bive Jugoslavije. Nastavljamo vonju prema nacionalnom parku Kozara.

Ove godine, 10. lipnja, proslavljena je 75. obljetnica velike bitke koja je trajala 27 dana. Bitka na Kozari, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u bijegu, bila je zna?ajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junatva i odlu?nosti boraca pred nadmo?nijim i dobro naoruanim neprijateljem. S podru?ja Kozare u Narodnooslobodila?kom ratu sudjelovalo je oko 11.700 boraca, od kojih je u toku rata poginulo oko 10.000. Na memorijalnom zidu na Mrakovici upisana su imena 9.921 borca s Kozare. Prikupljeni podaci govore da su kao rtve faisti?kog terora ivote izgubili 33.398 civila. Do 1988. godine evidentirano je 11.219 ubijene kozara?ke djece starosti do 14 godina. Internirano je oko 7.000 Kozar?ana. U srpnju 1942. godine s podru?ja Kozare je odvedeno u sabirne logore, a iz njih djelomi?no raseljeno u koncentracione logore ili na rad u Njema?ku oko 68.500 osoba. Kraj memorijalnog zida delegacija od predstavnika udruga: antifaista otoka Krka, Opatije i umirovljenika Grada Krka poloila je cvije?e, zapalila svije?u i minutom utnje iskazali po?ast svim poginulim antifaistima i civilima Kozare.

Planina ima nekoliko vrhova, brojne livade i obrasla je gustom umom. Na Mrakovici, centralnom dijelu Nacionalnog parka Kozara, ure?en je Memorijalni kompleks (Spomenik, Memorijalni zid i Muzej), kojim je obiljeena ?uvena kozara?ka epopeja. Autor Spomenika slobode je Duan Damonja. Tik uz impozantni spomenik, do kojeg vode jednako impozantne stepenice, nalazi se i memorijalni zid.

Puni dojmova u kasnim ve?ernjim satima rastajemo se s prijateljima iz Opatije i dolazimo na Krk.

Zahvaljujem se voza?ima Autotransa na profesionalnosti, pratiteljici puta Alisi i Meliti, voditeljici poslovnice turisti?ka agencije Autotrans d.o.o. Krk to smo zajedni?ki uspjeno realizirali ovo tematsko putovanje.


? Kampor, obiljeena 74. godinjica oslobo?enja interniraca

Pie: I.K.

Objavljeno: 22. rujna 2017.

Komemorativnim skupom na spomen-groblju u Kamporu, 09. rujna 2017. odana je po?ast rtvama zloglasnog Koncentracijskog logora u Kamporu koji je, kao to je sve prisutne podsjetila voditeljica programa Irena Ivi?, prije 74. godine, 11. rujna 1943., oslobo?en i prestao postojati. Bio je to jedan od najzloglasnijih talijanskih faisti?kih logora u Drugom svjetskom ratu.

Logor je osnovan 2. srpnja 1942. godine i kroz njega je u ?etrnaest i pol mjeseci prolo oko 15.000 Hrvata, Slovenaca i idova me?u kojima i oko 1.200 malodobne djece. Za to vrijeme po statisti?kim procjenama od izgladnjivanja i nehumanih uvjeta smjetaja u logoru je umrlo oko 4.500 ljudi, od kojeg je broja do sada identificirano 1.490 umrlih jer su ve?i dio logorskih knjiga i drugih materijalnih dokaza o stradavanju interniraca faisti unitili.

Tijekom 1942/43. Talijani su internirali, njima nepoeljne, stanovnike Gorskog kotara - op?ine ?abar, Delnica (dio), Jelenja, Kastva i ?avle, grada Ljubljane i okolice, Notranjske , Dolenske , Ko?evske i Bele Krajine te idove iz logora na podru?ju NDH.

Svi umrli u logoru pokopani su na mjestu dananjeg Spomen-groblja Kampor koje je do 1953. bila pusta njiva s obraslim grobovima i istrunulim drvenim krievima na kojima se vie nije moglo ?itati imena.

Koliko je ?ovjek ?udno bi?e. Kao dijete ro?en u Kraljevici na dan bombardiranja mjesta 1944. god, igrao sam se na ruevinama talijanskog logora u mojem mjestu, iz kojeg su internirani, kako su mi stariji rekli, otpremani i u logor Kampor na otoku Rabu.

Kao ?lan Udruge antifaista UABA otoka Krka, bio sam sa svojim drugovima, Olgom Smaji? , Darkom Fanukom , Petrom Jurei?em, sudionik ovogodinjeg Dana sje?anja na samo osloba?anje interniranih iz logora Kampor, na Memorijalnom groblju Kampor. Nali smo se u mnotvu ljudi iz drugih UABA PG, ali i ponekim od preivjelih logoraa i napose velikom broju rodbine poginulih interniraca koji godinama posebno na godinjicu dolaze iz Slovenije.

Ulaskom u suhozidom ogra?eni prostor Spomen-groblja, vratilo se sje?anje-povezanost sa mjestom igre iz djetinjstva u Kraljevici. Osje?ao sam se jadno, jer o tom mjestu nisam nita znao, osim imena logora, a koje je davno otkriveno dirljivom komemoracijom u nedjelju 13. rujna 1953. uz sudjelovanje vie tisu?a ljudi iz svih krajeva Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i brojnih Rabljana.

Preivjeli internirci Faisti?kog logora Kampor, ?lanovi obitelji umrlih interniraca, predstavnici brojnih delegacija i ove su se godine okupili na mjestu stradanja, ali i simbolu ra?anja novog ivota, kako bi se prisjetili i obiljeili teke dane iz nae zajedni?ke prolosti i odali dunu po?ast svim umrlim internircima Logora Kampor, te pokazali odlu?nost u gradnji mostova prijateljstva i bratstva me?u ljudima i narodima, kako se novi oblici faizma i drugih totalitarnih i represivnih ideologija i reima ne bi ponovili.

To?no u 16.00 sati uz prigodne melodije Mati na grobu i Posljednji put koje je na trubi izveo mladi Rabljanin Marin Gu?i?, zapo?elo je polaganje vijenaca uz spomen obiljeje. Vijence su poloili i svije?e zapalili predstavnici dravnih tijela, gradova, op?ina i udruga me?u kojima; delegacija Grada Raba predvo?ena gradona?elnikom Nikolom Grguri?em uz kojeg su bili eljko Peran, predsjednik Gradskog vije?a Raba i Denis Deeljin, zamjenik gradona?elnika Raba, delegacija Dravnog zbora i Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu, Uro Prikl, zastupnik u Dravnom zboru i dr. Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Hrvatskoj.

Vijence je poloila i brojna delegacija Primorsko-goranske upanije koju su ?inili; izv. prof. dr. sc.Vesna endula-Jengi?, ravnateljica Psihijatrijske bolnice Rab, Marin Lazari?, predsjednik Upravnog vije?a Psihijatrijslke bolnice u Rabu, Vanja Debeli?, ravnatelj upanijske lu?ke uprave u Rabu, Anamari arin i Anka Bii?, ravnateljice Osnovne kole Ivana Rabljanina, odnosno Srednje kole Markantuna de Dominisa, dr. med. spec. inter. Zvonimir panjol - Pandelo, predstojnik Ispostave Rab Doma zdravlja PG i Zoran Pende, voditelj Ispostave Rab, upanijskog upravnog odjela za prostorno ure?enje, graditeljstvo i zatitu okolia, delegacija Logorskog odbora Rab - Gonars i Zveza zdruenj borcev za vrednote NOB-a Republike Slovenije u sastavu; Joe Oberstar, ?lan predsjednitva ZZB za vrednote NOB, Janez Ali?, predsjednik Koordinacijskog odbora za rtve vojnog nasilja, Herman Jane (ml.), predsjednik Logorskog odbora, Janez Mari?, ?lan i Duan Zamida, ?lan.

U ime grada ?abra vijenac je poloio gradona?elnik ?abra Kristijan Rajel, a u ime op?ine Ko?evje Predrag Bakovi?, podupan op?ine Ko?evje i Lili tefani?, direktorica op?inske uprave. U ime delegacije Op?ine Lopar vijenac je poloio zamjenik na?elnika Op?ine, Dominih Papari?, ?lan Op?inskog vije?a Ervin Bura poloio vijenac u ime op?ine ?avle, a Ranko pigl, izaslanik predsjednika Koordinacije idovskih op?ina u RH, to je u?inio u ime koordinacije idovskih op?ina u Republici Hrvatskoj. U ime Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Republike Hrvatske vijence su poloili Dinko Tamarut, predsjednik SABA PG i izaslanik predsjednika SABA RH, Vilim Malnar i Darko Fanuko ?lanovi predsjednitva SABA PG. Vijence je uz obelisk u sredinjem dijelu spomen-groblja poloila i delegacija Udruge antifaista Raba koju su ?inili njen predsjednik dr. sc. Vanja Seri? te ?lanovi predsjednitva Zdenko Antei? i eljko Gu?i?.

Nakon to je gradona?elnik Raba Nikola Grguri? pozvao na minutu utnje, a klapa Eufemija izvela pjesmu Vrati se mili ?ale, prisutnima su se redom obratili; predsjednik logorskog odbora Rab - Gonars Herman Jane (ml.), Joe Oberstar, ?lan predsjednitva ZZB za vrednote NOB Slovenije, Vanja Seri?, predsjednik Udruge antifaista Raba, Predrag Bakovi?, podupan op?ine Ko?evje, Dinko Tamarut, predsjednik SABA PG i izaslanik predsjednika SABA RH, Marin Lazari? u ulozi predstavnika Primorsko-goranske upanije, Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Hrvatskoj i na kraju doma?in, gradona?elnik Grada Raba Nikola Grguri? koji je izme?u ostalog rekao da je ponosan na ?injenicu da se na ovoj komemoraciji okupio ovako veliki broj ljudi i s podru?ja Hrvatske i s podru?ja Slovenije. Budu?i da ulogu doma?ina u svojem mandatu obavlja ve? tre?u godinu zaredom veseli ga, rekao je, to iz godine u godinu primje?uje svaki puta ve?i broj ljudi i stoga je izrazio elju da se na ovom mjestu stradanja nevinih na?emo u jo ve?em broju, jer slijede?e ?e se godine obiljeavati okrugla, 75. Obljetnica osloba?anja interniraca Kamporskog logora.

Uz rapsku klapu Eufemiju svoj umjetni?ki doprinos programu komemoracije dala su i dva slovenska umjetnika, pjeva? Tone Habjan kojeg je na harmonici pratio Najc Jemc.


? Obiljeavanje 75. obljetnice formiranja Prve istarske partizanske ?ete i 100. godinjice ro?enja prvog komesara ?ete, narodnog heroja Augustina Vivode Arsena

Objavljeno: 22. rujna 2017.

Mi u Istri, a mogu slobodno kazati i u ime naih prijatelja iz Primorsko goranske upanije, ne?emo odustati od temeljnih vrijednosti antifaizma, ne?emo odustati od partizana, ne?emo odustati od vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita i to stoga jer je antifaizam sloboda, demokracija, potenje, antifaizam je naa sadanjost i naa budu?nost. Poru?io je to potpredsjednik istarskog Saveza udruga antifaista i buzetske Udruge antifaista Edo Jerman na proslavi kojom je u Velom Mlunu, u sklopu rujanske Subotine i gradskog praznika, obiljeena 75. obljetnica formiranja Prve istarske partizanske ?ete te 100. godinjica ro?enja prvog komesara ?ete, narodnog heroja Augustina Vivode Arsena.

Prva istarska partizanska ?eta bila je prva oruana formacija koja se pojavila na tlu Istre nakon okupacije, protureimska jedinica sa specifi?nim zadacima; stvoriti uvjete za ruenje faisti?kog reima u Istri i taj dio zemlje otrgnuti, osloboditi od talijansko - faisti?ke ?izme i sjediniti i priklju?iti matici Hrvatskoj u novoj Jugoslaviji. Udruga antifaista Grada Buzeta i Mjesni odbor Veli i Mali Mlun zna?ajnu su povijesnu obljetnicu obiljeili upravo u rodnom selu narodnog heroja u Velom Mlunu, a brojne delegacije poloile su vijence ne samo kod spomen obiljeja NOR-a u ovom selu ve? i kod rodne ku?e Augustina Vivode Arsena. Jerman je podsjetio da je Veli Mlun imao jo jednog velikana, Antona Cerovca Toni?a, koji je me?u ostalim bio sekretar Kotarskog komiteta KPH Buzet, vije?nik ZAVNOH-a i AVNOJ-a.

Jerman je u svom govoru tako?er naglasio da antifaisti ne?e odustati od ponavljanja istine, ne?e zaboraviti rtve koje su osigurale slobodu. Na alost, rekao je, danas biti antifaista, spominjati partizane, spominjati ime druga Tita, u nekim krajevima lijepe nae nije preporu?ljivo.

Sudionicima antifaisti?kog skupa obratio se i istarski upan Valter Flego. Okupili smo se u Velom Mlunu ba na dan kada je u Zagrebu promijenjen Trg marala Tita da bi poru?ili kako ne?emo dopustiti ignoriranje, omalovaavanje i negiranje antifaisti?ke borbe i njezinih rtava. Istra se nikada ne?e odre?i svoje prolosti i antifaisti?kih spomenika, trgova i ulica ljudi koji su tu prolost obiljeili, a posebno lika i dijela Josipa Broza Tita. Mi ne?emo kao mnogi drugi zatvarati o?i i okretati glavu kada se isti?u ustaki simboli i pozdrav, ve? zahtijevamo zakonsko rjeenje da se oni uklone, poru?io je sa skupa istarski upan Valter Flego.

Duboko sam uvjeren da je hrvatsko stanovnitvo u ve?ini antifaisti?ki odre?eno samo je utljivo jer je pod velikim pritiskom zlo?esto?e desne, agresivne, nacionalne i populisti?ke politike koja sije mrnju i nesnoljivost, istaknuo je potpredsjednik Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Hrvatske te predsjednik upanijskog Saveza udruga antifaista Tomislav Ravni?. Komentiraju?i izjavu Brune Esih da je sva treperila kada su uspjeli u svome naumu, Ravni? je upitao bi li isto tako drhtala od sre?e i zadovoljstva sa saznanjima da su oni koje ona batini, oboava i promi?e, samo u Jasenovcu me?u njih oko 80.000 ubili i 19.475 djece.

NOB je ispisao moda i najsvjetlije stranice nae povijesti. Zahvalan sam svima koji su u zadnjih sedamdeset godina pokazali da se domoljublje dokazuje djelima, radom i eljom za bolji ivot i moemo re?i da se danas u Buzetu, u Istri, ali i u PG-u upravo zbog takvog domoljublja, puno, puno bolje ivi nego u mnogim krajevima Hrvatske, istaknuo je gradona?elnik Buzeta Sinia uli?. Dobrodolicu je uvodno zaelio Saa Cerovac, predsjednik Mjesnog odbora Mali i Veli Mlun, najmanjeg i najmla?eg MO-a na buzetskom podru?ju, osnovanog prije deset godina.

Na obiljeavanju povijesnih obljetnica u Velom Mlunu pljeskalo se na spomen Tita, govorilo i nastupalo ispred njegove slike. U kulturno umjetni?kom programu nastupili su enska vokalna skupina Vetta iz Vrha, pjesnikinja Marija Ribari?, limena glazba Glazbenog drutva Sokol Buzet i harmonikaki Trio Kunfin, dok je program vodila i u njemu recitacijama sudjelovala Stela Cerovac.


? Kr?ka UABiA okupila Forum branitelja Domovinskog rata

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 01. kolovoza 2017.

Temeljem zaklju?ka donesenog na redovnoj godinjoj Skuptini Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista (UABiA) otoka Krka, 26. srpnja 2017. godine, u Malenoj gradskoj vije?nici odrana je konstituiraju?a sjednica Foruma branitelja Domovinskog rata.

Uz izuzetno vitalne organizacije Foruma ena i Foruma mladih, kr?ka UABiA okupila je i Forum branitelja kako bi se dodatno unaprijedila suradnja s antifaisti?kim i veteranskim udrugama na oto?noj, dravnoj, ali i me?unarodnoj razini. Naime, novoosnovani Forum zasad broji 34 ?lana (11 s podru?ja Omilja i Njivica, osam s podru?ja grada Krka, est s podru?ja Punta i Stare Bake, pet s podru?ja Malinske i Dubanice, troje s podru?ja otoventa i jedan s podru?ja Korni?a), a njegove ideje i prijedloge zastupa Predsjednitvo u koje ulazi po jedan branitelj iz svake oto?ne podrunice UABiA-e. U Predsjednitvo Foruma branitelja tako su imenovani: eljko Drinjak (predstavnik Podrunice Omialj), ?edomir Miler (predstavnik Podrunice Grad Krk), Nikola Orli? (predstavnik Podrunice Punat - Stara Baka), Dean Kralji? (predstavnik Podrunice Malinska - Dubanica), Ivan Kocmur (predstavnik Podrunice otovento) i Mladen Polonijo (predstavnik Podrunice Korni?). Na prvom, skoranjem, radnom sastanku Predsjednitva Foruma bit ?e izabran njegov predsjednik, koji ujedno postaje ?lanom Predsjednitva UABiA-e otoka Krka.

Osim suradnje s antifaisti?kim i veteranskim udrugama, posebice s udrugama proizalim iz Domovinskog rata, kao jedan od primarnih zadataka ovog Foruma koji okuplja antifaiste - branitelje, bez obzira na dob, spol te nacionalnu, vjersku, rasnu ili strana?ku pripadnost, izdvojeno je i poticanje suradnje izme?u Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka te Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata otoka Krka, i to, pored ostalog, inzistiranjem na zajedni?kim aktivnostima koje se ti?u suradnje s osnovnim i srednjim kolama te zajedni?kim aktivnostima vezanim uz izgradnju i opremanje Memorijalnog muzeja otoka Krka.

Temeljem Statuta UABiA-e otoka Krk, njezinim ?lanom, pa tako i ?lanom Foruma branitelja, moe postati svatko tko se suprotstavlja irenju mrnje po bilo kojoj osnovi te aktivno doprinosi irenju me?usobne ljubavi, suradnje, solidarnosti i svakojake pomo?i.


? Kr?ki antifaisti i osmai iz Vrha na 9. ljetnom memorijalu 26 smrznutih partizana na Mati? poljani

Pie: Tvrtko Boi?

Objavljeno: 10. lipnja 2017.

U organizaciji Primorsko-goranske upanije i Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Primorsko- goranske upanije u subotu, 3. lipnja, na Mati? poljani kod Mrkoplja odran je 9. ljetni memorijal 26 smrznutih partizana u spomen na tragi?nu epizodu ratnog puta Druge brigade Trinaeste primorsko- goranske divizije ?ijih je oko 600 boraca u no?i 19. na 20. velja?e 1944. godine poduzelo mar od Jasenka u Drenici prema Mrkoplju. Bez adekvatne zimske obu?e i odje?e, s nedovoljno hrane i na temperaturi od oko -25 C Mati? poljanu nije uspjelo prije?i 26 partizana Bijela smrt ostavila ih je u dubokom snijegu. Me?u njima je bio i Anton Greti? sa Krka. Oko 150 partizana pretrpjelo je trajne posljedice smrzavanja, a vie njih kasnije je umrlo u stacionarima ili bolnicama me?u kojima i Milan Car iz ila.

Sada ve? davne 1962. godine utemeljen je Memorijal mira kao trajno sje?anje na rtvu ljudi koji su bili spremni dati ivot za slobodu svoje domovine. Ovogodinjem memorijalu nazo?ili su, me?u ostalima, Romano Grbac i Slavko Plee, sudionici tragi?nog mara.

Kr?ku delegaciju na spomenutoj manifestaciji predvodio je gospodin Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, a uz njega su put Mati? poljane krenuli predstavnici oto?nih podrunica (5 ?lanova iz Podrunice Krk, 6 ?lanova iz Podrunice Malinska, 4 ?lana iz Podrunice Dobrinj, 2 ?lana iz Podrunica Omialj- Njivice, te 2 ?lana iz Podrunice Punat). ?lanovima UABiA otoka Krka pridruilo se 8 u?enika osmog razreda O "Fran Krsto Frankopan" Krk, P Vrh, sa u?iteljem povijesti Tvrtkom Boi?em.

Program memorijala zapo?eo je pozdravnim govorima gospodina Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Primorsko- goranske upanije, gospodina Gorana Petrca, pro?elnika Ureda Primorsko- goranske upanije, te gospodina Ivice Padavi?a, na?elnika Op?ine Mrkopalj, koja je uz TZ Op?ine Mrkopalj i Komunalno drutvo Mrzle Vodice, organizacijski podrala ovu manifestaciju. Nakon toga je delegacija u?enika poloila vijenac na spomen-obiljeju stradalim partizanima. Bilo je to ujedno odavanje po?asti svim rtvama koje su pale u ratovima za slobodnu Hrvatsku.

U sredinjem dijelu programa u?itelj povijesti Tvrtko Boi? ukratko je podsjetio na antifaisti?ku borbu koja se na hrvatskom prostoru vodila od 1941. do 1945. godine i na ?ijim je temeljima i vrijednostima ostvarena dananja suverena Republika Hrvatska. Pri tome je naglaeno kako je antifaizam civilizacijska tekovina koja usmjerava drutveni razvoj prema razvoju demokracije i tolerantnosti.

Zavrni dio memorijala tradicionalno je rezerviran za ekipno natjecanje u tr?anju namijenjeno u?enicima. Ove godine sudjelovale su samo muke ekipe i to iz O Rikard Katalini? Jeretov iz Opatije, O Ivana Gorana Kova?i?a iz Delnica, te kr?ke osnovne kole. Nakon zavretka natjecanja i proglaenja pobjednika slijedilo je druenje sudionika Ljetnog memorijala.

Kr?ka delegacija i u?enici na povratku prema otoku Krku zastali su u Lokvama gdje su obili Lokvarsko jezero i pilju Lokvarku koja je jedna od najve?ih i najljepih hrvatskih pilja, a od 1961. godine zati?ena je kao geomorfoloki spomenik prirode.


? U mladosti je radost - u radosti je mladost

Pie: HINA

Objavljeno: 10. lipnja 2017.

Vie od est tisu?a poklonika lika i djela Josipa Broza Tita (Kumrovec, 7. V. 1892. - Ljubljana, 4. V. 1980.) okupilo se u subotu u Kumrovcu na Danu mladosti - radosti na obiljeavanju njegovog 125. ro?endana. Zastave bivih republika, slike Tita, kape, titovke, marame sve je to i danas bilo dio ikonografije koja je dominirala Kumrovcem, ali i tvrdnje da se borba protiv faizma nastavlja i danas od ?ega, po rije?ima govornika, prijeti velika opasnost. Tako je predsjednik Saveza drutava Josip Broz Tito, Jovan Vejnovi?, naglasio da se u Kumrovec ne dolazi radi prolosti nego sadanjosti i budu?nosti. Kazao je kako je budu?nost ta za koju je zabrinut jer je, po njegovim rije?ima, BDP nii nego prije 30 godina kao i kupovna mo? dok je socijalna i ekonomska sigurnost na sve nioj razini. Posebno ga zabrinjava to danas u Hrvatskoj, kako je ustvrdio, mariraju crnokouljai i oni koji pozivaju na ubijanje dok vlast to ignorira i govori da je demokratsko pravo i sloboda da svatko izraava svoje stavove. Jo gore je to se neofaizam vra?a kapilarno u obrazovanje, visoko kolstvo pa ?ak i institucije, izjavio je Vejnovi? pozivaju?i odgovorne da se suo?e sa stvarno?u i realno?u. Na kraju je stari partizanski pozdrav modificirao u smrt sadanjem faizmu. Predsjednik Saveza antifaisti?kih boraca Republike Hrvatske Franjo Habulin u svom se govoru osvrnuo na mlade koji su, po njegovim rije?ima, Titu uvijek bili na prvom mjestu. Naglasio je da su mladi nekada bili nositelji drutvenog razvoja, a danas im se isklju?ivo nude vjera i nacionalizam, zavod za zapoljavanje te minimalna pla?a zbog ?ega se sve vie njih odlu?uje na naputanje zemlje. Smatra i da ivimo u vremenu revizije prolosti i iznoenja lai bez ikakvih sankcija. Ako se ne?emo suprotstaviti, oni koji lau ?e prevladati, istaknuo je Habulin. Miljenja je i da se ne smije prihvatiti teza dosta je i partizana i ustaa sve dok se stvari jednom zauvijek ne postave na svoje mjesto. Zaklju?io je da su ustae bile na strani zla, a antifaisti na strani dobra. Zavrio je da se borba protiv faizma nastavlja i danas i da bi bilo loe, da oni koji su izvojevali pobjedu u Drugom svjetskom ratu, budu poraeni danas nakon 72 godine. U Kumrovcu je na sve?anosti Dan mladosti - radosti bio i poznati glumac Vili Matula. Prije nego to je okupljenima pro?itao zapise Miroslava Krlee o Josipu Brozu uputio je kritiku bivim lijevim vladama jer, kako je rekao, nikada javno nisu dale podrku ovom skupu. Nakon manifestacije ?lanovi UABiA otoka Krka uputili su se u op?inu Pod?rtrtek, Slovenija gdje su posjetili Deelu pravljic in domiljije, samostan i crkvu Marijina uznesenja, ?okoladnicu i imanje Jelenov greben.


? Malinska: Obiljeena 72. obljetnica oslobo?enja otoka Krka

Pie: Ivan Dermi?ek

Objavljeno: 26. travnja 2017.

Dan oslobo?enja otoka Krka slavi se svakog 17. travnja u godini, s obzirom na to da je 17. travnja padao na Uskrsni ponedjeljak odlu?eno je da se obiljeavanje ovog znamenitog doga?aja u povijesti otoka Krka odgodi za 21. travnja 2017. Proslave ovog za Kr?ane vanog datuma odravaju se svake godine u drugoj kr?koj upravnoj jedinici, a glavni organizator je ?lanstvom najbrojnija bodulska udruga - Udruga antifaista i antifaisti?kih boraca otoka Krka. Ove je godine ulogu doma?ina dobila Op?ina Malinska-Dubanica, nakon - istaknut ?e u svojem govoru na?elnik-doma?in Robert Anton Kralji? - punih 27 godina! Ipak jedna stara kae - Bolje ikad, nego nikad. Program je odran, 21. travnja 2017., u sportskoj dvorani O.. Malinska-Dubanica, a njemu su nazo?ili ?elnici kr?kih jedinica lokalne samouprave i jako izaslanstvo Primorsko-goranske upanije na ?elu sa upanom Zlatkom Komadinom, te Dinko Tamarut - predsjednik SABiA PG-a i poznati kr?ki povjesni?ar akademik Petar Str?i?. Moderator programa bila je Gordana Greti? s Radija OK. Mantinjadom u izvedbi mladih sopaca bra?e Mil?eti? ozna?io se po?etak programa, a nakon sopaca mjeoviti zbor Dubanica pod ravnanjem Ivana abalje izveo je hrvatsku himnu Lijepa naa. Skupu se kratko obratio upan Zlatko Komadina, a svoje izlaganje o vanosti obiljeavanja ovog dana i opasnosti od revidiranja povijesti imao je predsjednik UABiA otoka Krka Darko Fanuko. Nakon Fanuka, okupljene je pozdravio na?elnik Op?ine Malinska-Dubanica Robert Anton Kralji? koji se svojim govorom nadovezao na izlaganje Darka Fanuka, na kraju govora spomenuo je sve one koji su nastradali s podru?ja Op?ine Malinska-Dubanica u II. svjetskom ratu. Svoje izlaganje imali su i ivu?i sudionici - borci NOR-a Ivan Dujmovi? i An?elo Mara?i?. Govor je odrao predsjednik SABiA PG-a Dinko Tamarut. Pred kraj programa upe?atljiv govor orijentiran prema budu?nosti odrao je predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka Zdenko Petrak. Umjetni?ko-glazbeni dio programa Izme?u govora nastup su imale u?enice 7. razreda Paula Kralji? i Mia imi? koje su izvele dvije strofe iz Jednostavnih rije?i slovenskog pjesnika Tonea Pav?eka, ulomke iz Krika Zlatka Krili?a i Epitaf vojniku koji je pao u ?asu potpisivanja primirja Grigora Viteza. Nastupile su u?enice 8. razreda Monika Ivanovi? i Laura ui? koje su interpretirale dio iz Pobratimstva Lica u svemiru Tina Ujevi?a i dio iz Na Re?ini Mate Balote. Vrlo emotivnim nastupom poznati kr?ki fotograf Ivica Brusi? Brujo interpretirao je svoju nagra?enu pjesmu Ni jih. Kazalini prvak Bosnimir Li?anin - Likota s posebnim je osje?ajem izveo pjesmu Mate Balote Svi mi govore da me znaju i Pismo djevojci iz Istre Skendera Kulenovi?a. Program su svojim nastupima oplemenili mladi folklorai iz KUU-e Dubanica koji su izveli Tanac na halop i prebir, te Tanac na versi. Mjeoviti zbor Dubanica izveo je pjesme Sunce na Kvarnere i Pri?a mora, a kao posebna to?ka starom kantu pjevali su ?lanovi tog zbora Vera Butkovi?, Marija Cerovi? i Ivan abalja. Viestruko nagra?ivana enska vokalna skupina Bona Forma izvela je pjesme Istarski tanac II i ara. U sklopu programa podijeljena su posebna priznanja i zahvalnice Priznanja SABiA PG-a za potporu na njegovanju, razvijanju i ja?anju tradicija i tekovina antifaisti?ke borbe i antifaizma dobili su: na?elnik Op?ine Malinska-Dubanica Robert A. Kralji?, gradona?elnik Grada Krka Darijo Vasili?, na?elnica Op?ine Omialj Mirela Ahmetovi?, na?elnik Op?ine Punat Marinko ic, Marija Vinjovska, Radojka Mrakov?i?, Marija Kosi? i Nedjeljko Dunato koji je bio naalost sprije?en osobno primiti priznanje. Zahvalnice SABiA PG-a za potporu na njegovanju, razvijanju i ja?anju tradicija i tekovina antifaisti?ke borbe i antifaizma dobili su ovom prilikom sprije?ene Tvrtko Boi? i Gordija Marijan. Zahvalnice UABiA otoka Krka za potporu u radu Udruge dobili su: Gordana Greti?, Lova?ko drutva Orebica Krk i ljuka 1924 Omialj, Trgovina Krk d.d. i Goran Gran?i? koji je naalost bio sprije?en. Posebno je priznanje dobio Slavko Karabai?. Nakon programa odrano je zajedni?ko polaganje cvije?a predstavnika UABiA otoka Krk, predstavnika lokalnih jedinica samouprave i upanije na spomenik palim borcima u samom centru Malinske. Nakon program za sve prisutne bio je organiziran domjenak uz delicije spravljene u restoranu Notromo iz Malinske. Sljede?e ?e se obiljeavanje Dana oslobo?enja otoka Krka odrati u Op?ini Dobrinj.

?itavu galeriju slika pogledajte: ovdje.


? Krk: Dan oslobo?enje otoka Krka

Pie: Darko Fanuko

Objavljeno: 26. travnja 2017.

Kao i u ostalim mjestima otoka Krka danas se je polaganjem cvije?a, paljenjem svije?a, minutom utnje i prigodnim rije?ima obiljeio dan oslobo?enja otoka Krka u gradu Krku. Podrunica Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka poloila je cvije?e kod spomenika poginulim borcima pri osloba?anju grada Krka, na mjesnom groblju i kod centralnog spomenika u gradskom parku. Ovom prigodom predsjednica podrunice Krka Kata Pani? pro?itala je tekst, sje?anje dr. ?or?a ?uli?a, na 17. travnja 1945. U?enica Srednje kole Hrvatski kralj Zvonimir Anamarija Fugoi? recitirala je pjesmu Oprotaj Federika Garcije Lorce, dok je u?enik Mauro Hrast recitirato pjesmu Moj grob Ivana Gorana Kova?i?a. U?enike je pripremila profesorica Zdenka Stegnjai?. Na kraju, kao i svake godine, skupu se je sa prigodnim rije?ima obratio kr?ki gradona?elnik Darijo Vasili?.


? Putovanja kroz sje?anje i putovanja za sje?anje

Pie: Gordija Marijan, prof.

Objavljeno: 26. travnja 2017.

Promiljaju?i o putovanjima kao obliku u?enja koja se u Srednjoj koli Hrvatski kralj Zvonimir provode u okviru nastave Povijesti tj. projekta Putujem i u?im, osje?am ponos i zadovoljstvo zbog uspjene realizacije i smisao nalazim u svakom citatu: Svijet je knjiga, a oni koji ne putuju ?itaju samo jednu stranicu. Tko nikad ne putuje ivi ivot pun predrasuda. Putovanja ra?aju misli. Putovanje je inspiracija za unaprje?enje vlastitog ivota. Putovati zna?i razvijati se. Putovanje je mnogo vie od razgledanja spomenika, to je duboka i trajna promjena ideje ivljenja. Nemoj mi re?i koliko si obrazovan, reci mi koliko si putovao. Ljudi ne polaze na putovanje, putovanja dolaze do njih. Jedino putovanje je ono unutar nas samih Promiljaju?i o u?enicima koji su na putovanja otila, pitam se svaki put ispo?etka jesu li ih nova iskustva promijenila? Jesu li svjesni svake misli ili osje?aja kojima su bili izloeni na putovanju? Treba li uop?e bezbrinu mladost izloiti putovanjima povezanim sa smr?u, nasiljem, stradanjima i ljudskom patnjom? Odgovor nalazim u potrebi za suo?avanjem s prolo?u i njegovanjem kulture sje?anja. Od na?ina na koji sje?anje prenosimo mladima, ovisit ?e i trajanje i kvaliteta sje?anja. Stoga uklju?ivanje u?enika u projekte koji podiu svijest o opasnostima diskriminacije, predrasuda i nesnoljivosti smatram klju?nim i obveznim. Mjesta koja posje?ujemo su mjesta koja se sje?aju doga?aja. Ta mjesta su trajno obiljeena na emocionalnoj karti svijeta. Ta mjesta su mjesta sje?anja i posebnog pijeteta prema rtvama. Vlak sje?anja za Auschwitz 2017. ?etvrta generacija u?enika je predstavila Srednju kolu Hrvatski kralj Zvonimir, otok Krk i Hrvatsku u me?unarodnom projektu Treno della memoria/Vlak sje?anja na Auschwitz 2017. Me?unarodni projekt Vlak sje?anja kola provodi u suradnji s Udrugom antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka. U?enici Karlo Sinti?, Anamarija Fugoi?, Fran Vasili?, Kristina Manzoni, Filip Nei?, Korina Hrabri? i Lorena Fugoi? te profesor Hrvoje Karabai? su boravili od 23. do 27. oujka 2017. u Poljskoj kao dio hrvatske delegacije u Vlaku sje?anja. Proputovavi vlakom od Hrvatske do Poljske i natrag 2.300 kilometara, na simboli?an su na?in odali po?ast rtvama tog ozloglaenog logora. Posjetili su Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te sudjelovali na komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisje?aju rtava Auschwitza. Hrvatski predstavnik, kr?ki srednjokolac Fran Vasili? je odrao emotivan i dirljiv govor. Danas, u osjetljivim i uzburkanim vremenima, proetim tragovima mrnje koji su vidljivi u teroristi?kim napadima, ali i op?om rezignacijom prisutnom u dananjem drutvu, vie je no ikad vano osjetiti tragediju, gotovo ju dotaknuti, kako bismo se, kao generacija mladih koja stasa, svojom mladena?kom snagom suprotstavili toj mrnji i ravnodunosti. Koliko god sluali i ?itali o holokaustu, nita nas ne moe pripremiti na emocije koje ?e nam izazvati sam susret sa zlom i okrutno?u. Svrha ovog putovanja nije samo da se sjetimo svih stradanja i patnji holokausta, nego da ih i nikada ne zaboravimo. Kau da ?e se povijest sama po sebi ponoviti onda kada ljudi zaborave prolost. elim da upravo emocije koje osje?amo na ovom mjestu budu naa nada i nae najja?e oruje da zajedno gradimo bolji svijet u kojem se ovakve tragedije ne?e deavati. Vukovar 2017. Promiljaju?i o putovanju u Vukovar, razmiljam o svom pozivu i re?enici: Na posao nije o?vrsnuti nau djecu da bi se mogla suo?iti s okrutnim i bezdunim svijetom. Na posao je odgojiti djecu koja ?e svijet u?initi manje okrutnim i bezdunim. Zato nau vukovarsku pri?u elim ispri?ati rije?ima Sinie Glavaevi?a. Najljepe je imati djecu, jer djeca su budu?nost, ona su nada u bolje sutra, vjera da ?e ono to slijedi zatititi starost. Kad ?ovjek ima djecu, onda je sve bolje, jer kada vas svi napuste, opet vam ostaju vaa djeca. Sve to pak pove?ava vau odgovornost jer, ako elite bolju budu?nost, onda morate svim silama nastojati da tome i sami pridonesete. Nau?iti djecu da se smiju, da misle lijepo, da ih upozorite da njihova htijenja ne budu ve?a od nebeskog svoda, da njihove ruke ne prljaju ni?ija djetinjstva, i ni?ije elje, morate ih jednostavno nau?iti da ljube. Jer tko ljubiti zna, toga ljube. Ljube njegova nastojanja, toplinu njegove dobre ruke, njegove poglede. Oni drugi, oni ?ije su misli crnje od najcrnje no?i, oni ?iji se obrazi ne are ljube?i i ?ija se rije? kida na pau?inaste niti kada krenu u neuhvat, oni drugi mogu istezati svoje vratove iznad povrine ivotnog tijeka, mogu se vjeati o ramena hrabrih pliva?a, ali ih struja ipak vu?e dalje od obale, i dublje u mrak. Ti kojima no? ne slui za zagrljaje, ti kojima mjese?ina ne zatvara no?i i koji truju ljepotu svojom nazo?no?u, tonu i prije nego to zaplivaju. Ako imate djecu, pogledajte ponekad u plavi satenski svod pa ako me?u zvjezdastim krijesnicama spazite makar jednu kojoj biste eljeli biti blie, sjetite se djece, jer ?ak ako vi u tome i ne uspijete, umjesto vas sve ?e to u?initi vaa djeca. Odgovorite na sva njihova pitanja, na?ite vremena za njih pa makar poslije morali ?itati i stare novine, poljubite njihove dobre djetinje snove, u?inite da njihove ?udesno blistave o?i vide samo dobra svitanja, vedre dane i velike zvijezde. Ne dopustite da njihovu matu satre zlo. Ne dajte da vae dijete odraste ako je njegova radost ve?a u uzimanju negoli u davanju. Zaustavite svijet, zaustavite vrijeme ako ne stignete dati djeci sve to im treba da odrastu u ?istoj ljepoti, jer za ono to se sada doga?a, nisu kriva djeca. Kad ?ovjek bolje razmisli, djeca su jo jedino dobro koje je ?ovje?anstvu ostalo. Sve drugo uniteno je u nastojanju da sitni ljudski stvor bude ve?i od misli, od rije?i - od Boga. Program Putujem i u?im u Osijek, Ilok i Vukovar je realiziran 24.i 25. oujka 2017. u suradnji s udrugama: Udrugom antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, Udrugom veterana Domovinskog rata otoka Krka i HVIDROM otoka Krka. U?enice Silvija Kosi? i Melanie Vi?evi?, 4.G o putovanju: Bolje jednom vidjeti nego stoput ?uti, potaknuti ovom poznatom poslovicom u?enici zavrnih razreda Srednje kole Hrvatski kralj Zvonimir Krk u pratnji prof. Gordije Marijan i prof. Marijane Tomai? te ?lanova Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka i HVIDRE otoka Krk otputovali su na terensku nastavu u Slavoniju. Dolaskom u Slavoniju posjetili smo i razgledali Osijek i Ilok. Sljede?eg smo se jutra uputili prema Vukovaru. Sve nas je potresao posjet vukovarskoj bolnici. Teko je opisati osje?aj koji nas je obuzeo dok smo hodali istim hodnicima gdje su leali ranjenici, kasnije odvedeni na Ov?aru. Zadivljuju?a je nesebi?nost i hrabrost tadanjih lije?nika i medicinskog osoblja koji su lije?ili sve, bez obzira na nacionalnost u gotovo nemogu?im uvjetima. Nakon posjeta bolnice, razgledali smo grad Vukovar. Posjetili smo i Muzej vu?edolske kultre te nau?ili poneto o ivotu Vu?edolaca. Nae kratko, ali pou?no putovanje zavrili smo polaganjem vijenca i svije?a na Dudiku, spomen podru?ju rtvama iz Drugog svjetskog rata te Ov?ari i Memorijalnom groblju grada Vukovara. Grad smo napustili prepuni dojmova, svaki sa svojim mislima o onome to smo vidjeli i ?uli o Gradu heroju. Zahvaljujemo svima koji su nam omogu?ili ovo putovanje.


? ?lanice Foruma ena, Podrunice Krk, kod kr?kog gradona?elnika

Pie: Marija Tudor

Objavljeno: 26. travnja 2017.

Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka okuplja 612 ?lanova, od toga 378 enskih ?lanica. Podrunica Grada Krka okuplja u Forumu 137 ena iz Krka, Korni?a, Poljica-otventa. U svim naim Op?inama i Gradu Krku uobi?ajeno je da za Dan ena na?elnici i gradona?elnik Grada Krka svakoj eni koja se tog jutra na?e na trgu, placi, po?aste ?estitkom i cvije?em. Ta panja ne ostavlja ravnodunu niti jednu enu. Budu?i da mi ?lanice Foruma ena svake godine imamo tematsko putovanje na dan 8. marta, ao nam je da se ne moemo priklju?iti naim sugra?ankama. Ove nas je godine gradona?elnik ugodno razveselio, poklonivi nam svoje vrijeme. Primio nas je u lijepo ure?enoj maloj gradskoj vije?nici i zaelio srda?nu dobrodolicu. Uz pozdravne rije?i gradona?elnika i predsjednice Foruma ena M. Tudor, druenje je potrajalo. Razgovor uz kavu, fotografiranje za uspomenu, ?askanje je bilo vrlo ugodno. Na kraju gradona?elnik je svakoj ?lanici osobno ?estitao i poklonio crvenu ruu. Za nas je ovaj dan bila sve?anost, uz elju i poruku gradona?elnika da se posjete uz ovaj praznik nastave, kako bi s vremenom mogle postati tradicija. U naih pet ostalih podrunica sve su ?lanice posje?ene uz poklonjenu ?estitku i cvijet. Velika hvala svima, koji su na bilo koji na?in doprinjeli realizaciji ovog lijepog susreta.


? Akcija ?i?enje stepenita Majke Boje Gori?ke

Pie: Bogumil tefani?, predsjednik Podrunice Baka, UABiA otoka Krka

Objavljeno: 17. travnja 2017.

Grupica ?lanova Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, Podrunice Baka, pred uskrnje blagdane o?istila je i pomela kompletno stepenite do svetita Majke Boje Gori?ke. Ovu zada?u obavili smo svojom voljom, i to u sklopu planiranih aktivnosti za 2017. godinu. Premda je taj put duga?ak i ?ini ga ?ak 237 stepenica, te obzirom da ve? dugo nije ?i?en, to nam nije bilo teko jer to radimo za nae poznato marijansko svetite - jedno od najve?ih na Krku i okolici. Na taj na?in eljeli smo pokazati na stav i potovanje prema svetitu Majke Boje Gori?ke. Vele?asni Marinko Barbi bio je oduevljen naim djelom i dobili smo veliko hvala. Krini put koji je postavljen uz stepenite tako je doao do izraaja upravo pred uskrnje blagdane.


? Obiljeavanje 72. obljetnice oslobo?enja otoka Krka

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 14. travnja 2017. godine

Obiljeavanje 72. obljetnice oslobo?enja otoka Krka odrat ?e se u petak, 21. travnja 2017. godine, u sportskoj dvorani Osnovne kole Malinska-Dubanica u Bogovi?ima, s po?etkom u 18.00 sati. U prigodnom programu sudjelovat ?e Vokalna skupina Bona forma, folklorna skupina te pjeva?ki zbor Kulturno umjetni?ke udruge Dubanica i recitatori Osnovne kole Malinska-Dubanica. Program zajedni?ki organiziraju Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka te Op?ina Malinska-Dubanica.


? Terenska nastava za u?enike VIII. razreda: JUSP Jasenovac, ?igo?, Spomen-park Brezovica

Pie: Maja Brajkovid

Objavljeno: 14. travnja 2017. godine

U organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, 07. travnja 2017. godine provedena je terenska nastava za darovite u?enike VIII. razreda otoka Krka, tijekomkoje smo posjetili Spomen podru?je Jasenovac, ?igo? - europsko selo roda te Spomen-park Brezovicu. U pratnji predsjednika UABiA-e gospodina Darka Fanuka te petero u?itelja povijesti, u terenskoj nastavi je sudjelovao 41 u?enik iz triju kr?kih osnovnih kola: O Fran Krsto Frankopan Krk, O Malinska-Dubanica i O Omialj. Naa prva stanica bio je Jasenovac. Pod vodstvom kustosice i djelatnice Obrazovnog centra, proetali smo Spomen podru?jem Jasenovac koje je izgra?eno uz ue podru?je biveg koncentracijskog logora III Ciglana Jasenovac. Na tom su prostoru zemljanim humcima i udubljenjima ozna?ena mjesta autenti?nih logorskih objekata i stratita unutar samog logora. Vidjeli smo kako je prostorni smjetaj Logora III Ciglana izme?u rijeka Save i Velikog Struga uvjetovao oteani pristup logoru te zato?enicima sprje?avao mogu?nost bijega. U?enici su imali priliku razgledati i repliku vlaka u ?ijim su se vagonima dovozili novi zato?enici. To?an broj svih zato?enika koji su proli jasenova?ki logor ne moe se utvrditi jer logorska evidencija o njima nije sa?uvana, a velik dio zato?enika nikad nije niti bio evidentiran. U nastavku etnje stigli smo do spomenika Cvijet autora Bogdana Bogdanovida. Put do spomenika poplo?en je krunim pragovima. Oni simboliziraju dio sa?uvane pruge kojom su transporti zato?enika stizali u logor. U podnoju spomenika u?eni?ka je delegacija poloila cvije?e i zapalila svije?u u spomen svim rtvama ovog logora. Nakon grupne fotografije dolo je vrijeme da u?enici primijene ste?ena znanja te aktivno razgledaju postav muzeja. Podijeljeni u sedam grupa, u?enici su dobili zadatak potraiti odre?ene eksponate i kroz pri?u o njima produbiti postoje?a i ste?i nova znanja o logoru Jasenovac. Rjeavanjem zadataka u radnim listi?ima imali su priliku artikulirati svoje stavove i osje?aje o ovdanjim doga?ajima u razdoblju izme?u 1941. i 1945. godine. Sloni u miljenju da se razlike me?u ljudima, kulturama i nacionalnostima trebaju potivati, tolerirati i u?iti, a nikako dozvoliti da one izazivaju zlo?ine nad ?ovjekom, pozdravili smo se sa Spomen podru?jem Jasenovac. Tijekom kratke vonje uivali smo u proljetnom krajoliku ivopisnog Lonjskog polja i stigli u ?igo?, prvo europsko selo roda. Ru?ali smo u autenti?noj tradicionalnoj drvenoj kudi te se doista imali priliku uvjeriti kako na krovovima gotovo svih kuda u ?igo?u obitavaju rode. Ovu je vrijednost jo 1994. godine prepoznala Udruga Euronatur te proglasila ?igo? prvim europskim selom roda. Vie o fascinantnom i nedjeljivom suivotu roda i ?ovjeka ispri?ao nam je na doma?in gospodin Zvonko Rastovac, predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista Brezovica iz Siska. Doznali smo da ovdje prebiva vie od 200 roda, a u sedamdesetak kuda tek oko 120 mjetana, to rje?ito govori o skladnu odnosu ?ovjeka i prirode na ovom prostoru. Nevjerojatno zvu?i podatak da rodino gnijezdo ponekad tei i do dvije tone. Rode ovdje obi?no dolaze oko 20. oujka i gnijezde se na krovovima drvenih kuda, a odlaze oko 20. kolovoza kad dolinom rijeke Nil odlaze na opasan put do juga Afrike, dug oko 10 000 km. Prije samog odlaska skupljaju se u ve?im kolonijama na livadama pa nakon polijetanja kolona bude duga?ka i nekoliko kilometara. Opskrbljeni novim znanjima o prirodnim posebnostima Lonjskog polja, stigli smo u Spomen-park Brezovicu. Spomen-park Brezovica je memorijalna park-uma u kojoj je 22. lipnja 1941. godine osnovan prvi partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, Prvi sisa?ki partizanski odred. Osnutak sisa?kog odreda ozna?io je po?etak organizirane antifaisti?ke borbe ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, a 22. lipnja je prema tom doga?aju proglaen dravnim praznikom u Republici Hrvatskoj, Danom antifaisti?ke borbe. U spomen- parku je 1981. godine podignut monumentalni spomenik ?iji izgled podsje?a na golemi brijest koji je nekada ponosno stajao na tom istom mjestu i bio prepoznatljivo mjesto sastajanja partizanskih boraca. Gospodin Zvonko ispri?ao nam je da je kroz odred prolo 77 boraca, a zavretak rata doivjelo njih 38. Ovdje je u?eni?ka delegacija tako?er poloila cvije?e i zapalila svije?u odaju?i tako po?ast borcima palim za antifaizam i slobodu. Po odlasku s nae posljednje stanice, zaklju?ili smo da je cilj ove pou?ne terenske nastave u potpunosti ispunjen: u?enici su oplemenili svoja znanja i izgradili osobne stavove o aktivnom otporu prema zlu i zlo?inu, osvijestili posljedice nijekanja ljudskog dostojanstva te ponijeli sa sobom poruke nenasilnog rjeavanja sukoba, demokracije, mira i tolerancije.



? ?etvrta generacija kr?kih kolaraca priklju?ila se projektu Vlak sje?anja

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 14. travnja 2017. godine

Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista Opatije i ove je godine sredinom oujka organizirala sudjelovanje Hrvatske u (talijanskom) projektu Treno della memoria 2017 (Vlak sje?anja 2017.), dok je Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka (UABiA) ?etvrtu godinu za redom inicirala i uklju?ivanje kr?kih srednjokolaca.

Hrvatska delegacija, u ?ijem je sastavu bilo 25-ero u?enika i profesora s podru?ja Primorsko-goranske upanije, iako brojem relativno malena, dala je vaan doprinos obiljeavanju sje?anja na rtve Auschwitza. Srednju kolu Hrvatski kralj Zvonimir tom su prigodom, uz profesora Hrvoja Karabai?a, predstavljali Karlo Sinti?, Anamarija Fugoi?, Fran Vasili?, Kristina Manzoni, Filip Nei?, Korina Hrabri? i Lorena Fugoi?, gimnazijalci koji su najuspjenije odgovorili na natje?ajni zadatak to im ga je po?etkom godine, s ciljem ukazivanja na opasnosti to ih nose diskriminacija, predrasude i netolerancija, postavila kr?ka UABiA.

Sudionici ove vrijedne inicijative tako su proputovali vlakom od Hrvatske do Poljske (i natrag), a preavi tra?nicama 2.300 kilometara, na simboli?an su i jedinstven na?in odali po?ast rtvama tog ozloglaenog logora. Me?utim cilj putovanja bio je Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisje?aju rtava Auschwitza. Pored toga, tijekom boravka u Poljskoj okupljeni su srednjokolci imali organizirana tematska predavanja, okrugle stolove, prikaze prigodnih dokumentaraca, susrete s preivjelim logoraima, kao i druge vrste edukacije, kojih je dio bio odran i tijekom samog putovanja, u vlaku.


? Kako ?lanice Foruma ena UABiA otoka Krka slave svoj dan: Dan ena - 8. mart

Pie: Hajra Bubni?

Objavljeno: 23. oujka 2017. godine

Svake godine oko 110 ena, ?lanica UABA otoka Krka dostojanstveno i sve?ano obiljeava 8. mart. Slave u ozra?ju kako to i prili?i ?lanicama Udruge koja promi?e suivot i toleranciju a osu?uje svako zlo i govor mrnje. Jer danas, kad povijesni revizionizam uzima maha u Hrvatskoj, kad se iskrivljuje istina o dobru i zlu, posebno je vano sjetiti se povijesnih istina, zbog prolosti, a jo i vie zbog budu?nosti.

S toga je plan putovanja uklju?ivao i obilazak Memorijalnog centra Lipa; kosturnice i spomenika te muzeja u sreditu mjesta kojeg ?ine tematski odvojeni prostori. Na prvom katu nalazi se prostor u kojem se detaljno opisuje stradanje Lipe i njezinih mjetana a u suterenu je smjetena etnografska zbirka. Memorijalni centar Lipa podsje?a nas na zlo?in u prolje?e 1944, kada je tijekom dva sata mu?eno, ubijeno i spaljeno 269 stanovnika, ?ak 96 djece, od kojih je najmla?e imalo samo est mjeseci, a najstarija rtva 83. godine.

Naa predsjednica Marija Tudor zahvalila se u nae ime kustosici muzeja Vani Govi? i profesoru povijesti koji su nas svojim pri?ama nakratko vratili u prolost te srda?no pozdravila sa Brankom Afri?em predsjednikom UABA Liburnije. Nakon polaganja vijenca, paljenja svije?e te odavanja iskrenog, dubokog potovanja prema rtvama tog stranog zlo?ina nastavili smo putovanje dalje prema planu.

Sljede?e mjesto pijeteta na naem putu bila je Jama I?i?i, spomenik ljudskim patnjama i stradanju. Sada su ve? zajedno s nama bile i ?lanice UABA Opatija Suzana Cvjetkovi? i Jadranka kunca. Kraj spomenika dobrodolicu nam je poelio Oleg Mandi?, novinar, pravnik, publicist, Opatijac - posljednji dje?ak iz Auschwitza. Poloili smo vijenac, upalili svije?e... I dok smo u tiini, ponizno, odavali po?ast poginulima u mislima su nam se stvarale strane slike zlo?ina, odjednom se kroz tiinu za?ula pjesma. Konjuh planinom vjetar umi, bruji.... li?e pjeva alovite pjesme... Naa ?ur?a je pjevala... Tiho smo se priklju?ili pjesmi. Zrak je bio nabijen emocijama... potekla je koja suza... Jer do?e vrijeme kada po?nemo postavljati pitanja kada traimo odgovore na stranicama ispisanima povijesnim podacima. Pokuavamo shvatiti, razumjeti uzroke sukoba, ratova i stalnih krenja ljudskih prava jer - povijest se ponavlja. Mi ene, majke, nositeljice i ?uvarice ivota odale smo po?ast rtvama, stradanju i patnji. I zaeljele da se vie nikad ne ponovi.

Put nas je dalje vodio u Opatiju, kraljicu turizma jo u doba Habsburgovaca. Imale smo priliku vidjeti sa?uvane povijesne vrijednosti koje i danas sa velikim tovanjem Opatijci njeguju, odravaju i promoviraju. Odmor uz kavu i kola?e u Mileniju bio je pravi odmak od strahota o kojima smo sluali.

I kao to to svake godine ?inimo, vlastitim sredstvima osiguramo si proslavu i druenje uz pjesmu i ples. Ove smo godine za to odabrali restoran Kinkela u Bregima. Izvrsna hrana, ugo?aj prostora i glazba kao i prekrasan pogled na Kvarner bili su pravi zaslueni zavretak dana. Povezali smo dvije Udruge Opatiju i Krk i dogovorile nastavak zajedni?kih aktivnosti.

Zahvaljujemo svima koji su doprinijeli da ovaj prekrasan dan ostane svima u sje?anju.

Cjelovitu galeriju pogledajte: ovdje.


? Pomla?ivanje ?lanstva i nadalje prioritet udruenja kr?kih antifaista

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 01. oujka 2017. godine

U Velikoj gradskoj vije?nici, 25. velja?e 2017. godine, pred mnotvom okupljenih ?lanova i poklonika, odrana je redovna godinja Skuptina Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka (UABiA), zasad najbrojnije oto?ne asocijacije koja, u osam oto?nih podrunica, okuplja ?ak 612 ?lanova, od ?ega 378 ena i 234 mukarca.

Nakon slubenog otvaranja te biranja radnog predsjednitva (Maria Elena Brusi?, Slavko Karabai?, Marija Tudor, Franjo Mijatovi? i Ana Kova?evi?), verifikacijeske komisije (Milenko Bai?, Boris Kova? i Bogumil tefani?), zapisni?ara (Kata Pani?) i ovjerovitelja zapisnika (Lurda Mri? i Radojka Mrakov?i?), predsjednik UABiA otoka Krka Darko Fanuko podnio je izvje?e o prologodinjem radu udruenja, istakavi najprije kako je godina zapo?ela organiziranjem programa povodom Me?unarodnog dana sje?anja na rtve Holokausta realiziranog u suradnji s kr?kom osnovnom kolom gdje je prire?ena projekcija dokumentarnog filma Povratak posljednjeg, i to kao uvod u svjedo?anstvo Olega Mandi?a, koji je, jo kao dje?ak, bio odveden jedan od najstranijih koncentracijskih logora - Auschwitz. Tijekom velja?e, pored ostalih aktivnosti, delegacija udruenja tradicionalno je u Mrkoplju sudjelovala na sve?anosti organiziranoj u povodu 54. Memorijala mira - 26 smrznutih partizana, dok je travanj donio zna?ajan angaman vezan uz proslavu 71. obljetnice oslobo?enja otok Krka, odrane u Dragi Ba?anskoj. Pored navedenog, Kr?ani su kao gosti sudjelovali na brojnim tribinama, skupovima, memorijalnim doga?anjima i predavanjima ?ime je dan vaan prilog njegovanju revolucionarnih tradicija. Zna?ajan dio aktivnosti udruenja, nastavlja Fanuko, usmjeren je na rad s mladima pa su tako i prole godine kr?ki srednjokolci sudjelovali u me?unarodnom projektu Treno della memoria (Vlak sje?anja), a preavi tra?nicama 2.300 kilometara, na simboli?an su i jedinstven na?in odali po?ast rtvama nacisti?kih zlo?ina. Me?utim, kona?an cilj ovog putovanja bio je Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisje?aju stradalih u Auschwitzu. Nastavno na ovu aktivnost, za kr?ke osmae prire?ena je terenska nastava u Memorijalnom centru Lipa pamti u Lipi i Spomen parku Jama u I?i?ima, to, pored niza sli?nih aktivnosti, govori u prilog ?injenici kako se suradnja s mladima nastavlja, ali i poprima neke posve nove zamahe. Uz sve to ne smijemo zaboraviti, dodaje Fanuko, tijekom prole godine organiziran posjet Jasenovcu, zatim obilazak i brigu oko oto?ne spomeni?ke batine vezane u Narodnooslobodila?ku borbu, sudjelovanje na tradicionalnoj komemoraciji prire?enoj u ?ast podhumskih rtava, u?e?e kr?ke ekipe u Sportskim suretima antifaista Primorsko-goranske upanije, sve?anu akademiju kojom je, u Kijcu, obiljeena 75. obljetnica ustanka protiv faizma na otoku Krku ili viednevno tematsko putovanja u Poljsku (Krakow, Auschwitz, Bratislava), ?ime je na posve primjeren na?in, uz skuptine svih osam podrunica, zaklju?ena godina.

Nakon to je Marija Tudor podnijela izvje?e o radu Foruma ena, a Maria Elena Brusi? predstavila prologodinje aktivnosti Foruma mladih, predsjednik udruenja, izloio je i ovogodinje planove. Aktivnosti udruge koje ?e uvelike ovisiti o dodijeljenim financijskim sredstvima oto?nih op?ina i Grada Krka, naglaava Fanuko, i nadalje ?e biti usmjerene na obiljeavanje zna?ajnih datuma vezanih uz povijest Narodnooslobodila?ke borbe, prisustvo na brojnim komemoracijama, ali i samoprezentaciju, odnosno promicanje na?ela antifaizma javnosti putem predavanja i tribina, a ?emu bi trebala pridonijeti i to intenzivnija suradnja s medijima. U narednom periodu zna?ajne ?e se snage najvie usmjeriti na pomla?ivanje ?lanstva iako je dosad po tom pitanju ve? mnogo u?injeno, odravanje spomenika i spomen obiljeja u nunoj suradnji s jedinicama lokalnih samouprava, njegovanje izvrsne suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama kao i udrugama proizalim iz Domovinskog rata, intenziviranje suradnje s drugim asocijacijama sli?nih nazora, rad na organiziranju Memorijalnog muzeja otoka Krka, poticanje umjetni?kog stvaralatva te mnoge aktivnosti vezane uz javnost rada i to ve?u prisutnost u medijskom prostoru. Od konkretnih sadraja, zaklju?uje Fanuko, valja izdvojiti proslavu 72. obljetnice oslobo?enja otoka Krka, kojoj ?e doma?instvo, 21. travnja, pruiti Op?ina Malinska-Dubanica, zatim dvodnevno putovanje kr?kih srednjokolaca u Vukovar s ciljem odravanja terenskog Sata povijesti, prilog predstavnika Foruma mladih u organizaciji aktivisti?ke priredbe Prvomajski inkubator, okupljanje osnovnokolaca na Mati? poljani u sklopu Memorijala mira te sudjelovanje Kr?ana na me?unarodnoj komemoraciji u talijanskom Gonarsu.

U drugom dijelu Skuptine intenzivno zalaganje ?lanova UABiA otoka Krka svojim su obra?anjem podrali gradona?elnik Darijo Vasili?, predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka Zdenko Petrak, predsjednik Udruge antifaista Buzeta Edo Jerman, predstavnica Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Primorsko-goranske upanije Zdenka Vukeli?, predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista ?avle Branko ?argonja, na?elnik Op?ine Malinska-Dubanica Robert Anton Kralji?, Oleg Mandi? i naposljetku potpredsjednica Drutva Josip Broz Tito Tamara Koji?.

Na samom kraju priznanja za doprinos u radu udruge dodijeljena su Fabijanu Kosi?u, Milenki Stenta, Romanu Kova?u, Lurdi Mri?, Mariji Braut, Biljani Kramari? i (posthumno) Andru Magai?u, dok su zahvalnice zasluili Miran Sivc, Gordana Greti?, Goran Gran?i?, Marinko Depope, KD Vecla d.o.o., GP Krk d.d., TKD Ponikve d.o.o., Trgovina Krk d.d. i Hoteli Punat d.d.


? Sedmero kr?kih srednjokolaca zasluilo sudjelovanje u Vlaku sje?anja

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 21. velja?e 2017.

Srednja kola Hrvatski kralj Zvonimir veliku panju posve?uje pou?avanju o holokaustu, a njezini u?enici senzibilitet za tu nimalo laganu temu stje?u uklju?uju?i se u razli?ite projekte koji ih poti?u da osvijeste opasnosti to ih uzrokuju diskriminacija, netolerancija i predrasude.

Jedan od takvih projekata, me?unarodnog karaktera, svakako je i Treno della memoria ili Vlak sje?anja koji se u suradnji s Udrugom antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka provodi ve? ?etvrtu godinu za redom. U suradnji kole i spomenitog udruenja tako je za u?enike tre?ih i ?etvrtih razreda, krajem sije?nja, bio raspisan natje?aj za stvaranje kratkih video radova koji moraju sadravati kreativni odgovor na temu holokausta, diskriminacije, netolerancije i/ili predrasuda, te ujedno odailjati poruku mira i vanosti potivanja ljudskih prava i sloboda.

Najboljima na tom natje?aju pokazali su se Karlo Sinti?, Anamarija Fugoi?, Fran Vasili?, Kristina Manzoni, Filip Nei?, Korina Hrabri? i Lorena Fugoi? koji ?e, potom, izme?u 23. i 27. oujka ove predstavljati ne samo Srednju koli Hrvatski kralj Zvonimir, ve? i Hrvatsku u ovogodinjem projektu Vlak sje?anja, to zna?i da ?e kao dio nacionalne delegacije proputovati vlakom do Poljske te tako na simboli?an i jedinstven na?in odati po?ast rtvama Auschwitza. Me?utim cilj putovanja bit ?e Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisje?aju rtava tog ozloglaenog logora. Tijekom svog boravka u Poljskoj okupljeni ?e srednjokolci imati priliku sudjelovati u organiziranim tematskim predavanjima, okruglim stolovima, filmskim projekcijama, susretima s preivjelim logoraima, kao i drugim oblicima edukacije, kojih ?e dio biti prire?en i tijekom samog putovanja, u vlaku.


? Izvjetajna Skuptina Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka

Objavljeno: 20. velja?e 2017.

Izvjetajna Skuptina Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka bit ?e odrana u subotu, 25. velja?e 2017. godine, u Velikoj gradskoj vije?nici, s po?etkom u 11.00 sati. Po zavretku slubenog dijela svi nazo?ni na Skuptini pozivaju se na druenje uz domjenak.

Pozivnica preuzmite: ovdje

Dnevni red preuzmite: ovdje


? Predavanje povodom 70. obljetnice Parikih mirovnih ugovora

Objavljeno: 07. velja?e 2017.

Povodom 70. obljetnice Parikih mirovnih ugovora, u ?etvrtak, 09. velja?e 2017. godine, s po?etkom u 19.00 sati, Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, Podrunica Punat - Stara Baka, u Malenoj sali Narodnog doma u Puntu organizira prigodno predavanje.


? Program rada UABiA otoka Krka za 2017.

Objavljeno: 28. sije?nja 2017.

Program rada UABiA otoka Krka za 2017. godinu preuzmite: ovdje.


? Osmai obiljeili Me?unarodni dan sje?anja na Holokaust

Pie: Ema Jedrlini?

Objavljeno: 28. sije?nja 2017.

Osmai triju oto?nih kola, Krka, Malinske-Dubanice i Omilja, sastali su se 20. sije?nja u kolskoj dvorani O Omialj kako bi obiljeili Me?unarodni dan sje?anja na Holokaust i spre?avanja zlo?ina protiv ?ovje?nosti. Holokaust je kao tema integriran u godinji plan i program ne samo povijesti, ve? i hrvatskoga jezika, vjeronauka i likovne kulture pa se kroz ovaj kolski projekt pokualo predstaviti dio povijesti koji jo i danas snano utje?e na ivote brojnih Europljana. U njegovu se organizaciju, uz stru?ni aktiv u?itelja povijesti i pomo? ravnatelja kr?kih osnovnih kola, uklju?ila Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, ?iji su se ?lanovi u velikom broju odazvali i sudjelovali u programu koji su financijski poduprle sve op?ine i Grad Krk.

U slubenom je dijelu programa prikazan dirljivi dokumentarac Igora Pauli?a Povratak posljednjeg, to govori o sudbini obitelji Mandi? iz Opatije. Glavni lik Oleg Mandi?, danas osamdeset?etverogodinjak, koji je bio i poseban gost u publici, vra?a se u Auschwitz kako bi s gledateljima podijelio potresna svjedo?anstva i odveo ih u obilazak toga zloglasnoga nacisti?kog logora. Mandi? je, naime, kao jedanaestogodinji dje?ak tamo proboravio osam mjeseci i, igrom slu?aja, posljednji iz njega izaao. Istu su sudbinu u logoru s njime dijelile majka i baka koje je tek povremeno vi?ao. Vidljivo ganut, nakon odgledanog filma, kroz pitanja i rasprave je s u?enicima i uzvanicima podijelio svoja potresna svjedo?anstva, a dirljive i emotivne situacije publika je vie puta nagra?ivala pljeskom. Osmae je zanimalo kako se Mandi? borio s PTSP-om, mrzi li koga i je li u logoru proivio i koje sretne trenutke te ima li jo uvijek tetoviran broj na podlaktici. Prisjetio se kako je u logoru bio najsretniji kada mu je majka za Boi? poklonila glavicu ?enjaka, koliko ga je potresla smrt ukrajinskog prijatelja, kako je svjedo?io premla?ivanju logoraice na smrt jer je prespavala apel ili slaganju zida od smrznutih mrtvih tijela. Sudbina je htjela da ba on, zajedno s majkom i bakom, posljednji napusti logor krajem velja?e 1945., te je osmaima nakraju otkrio da je upravo zahvaljuju?i iskustvu Auschwitza imao prekrasan ivot jer je jo u njihovim godinama shvatio da mu se od svega runog to mu ivot nosi ono najgore ve? dogodilo. Lijepo i runo uvijek ?e vam se doga?ati, a runo je zapravo samo vaa percepcija toga. Vano je da kockice u glavi posloite ve? sada, u ovim vaim godinama, poru?io im je Mandi?.

Manifestacijom je odana po?ast i svim oto?ankama i oto?anima koji su svoje ivote izgubili u talijanskim i njema?kim konclogorima, a ?ija su imena i podaci bili ispisani na panelima.

Cjelovita galerija slika slika dostupna je: ovdje


? U povodu ovogodinje No?i muzeja

Objavljeno: 12. sije?nja 2017.

U povodu No?i muzeja, 27. i 29. sije?nja 2017. godine, za sve zainteresirane posjetitelje bit ?e otvoren Memorijalni muzej NOR-a u Puntu!



? Me?unarodni dan sje?anja na rtve Holokausta

Objavljeno: 12. sije?nja 2017.

Program obiljeavanja Me?unarodnog dana sje?anja na rtve Holokausta odrat ?e se 20. sije?nja 2017. godine u Osnovnoj koli Omialj, s po?etkom u 13.00 sati, i to za sve kr?ke osmae. Program u suradnji sa kolom organizira UABiA otoka Krka.

Pozivnica

Program:

? otvorenje izlobe u?eni?kih radova na temu Holokausta;
? predstavljanje filma Povratak posljednjeg;
? izlaganje Olega Mandi?a, zatvorenika Auschwitza.



? Kr?ki antifaisti 2016. godinu zaklju?ili skuptinama i zajedni?kim druenjem

Objavljeno: 12. sije?nja 2017.

1) Odrana redovna godinja Skuptina Podrunice Krk i Korni?

2) 08. prosinca 2016. ? Odrana redovna godinja Skuptina Podrunice Malinska-Dubanica

3) 15. prosinca 2016. ? Odrana redovna godinja Skuptina Podrunice Omialj-Njivice

Na Skuptini je usvojeno Izvije?e o radu Podrunice i Programa rada za 2017. godinu, a okupljenim ?lanovima redom su se obratili predsjednici podrunica Malinska-Dubanica, Dobrinj, Punat-Stara Baka, kao i predsjednik UABiA otoka Krka.



4) 17. prosinca 2016. ? Odrana redovna godinja Skuptina Podrunice Punat-Stara Baka

Nakon usvajanja Izvje?a o radu Podrunice i Programa rada za 2017. godinu, Romano Kova? odrao je predavanje pod nazivom Faizam mit ili stvarnost. Nakon izlaganja za rije? se javilo vie ?lanova Podrunice, kao i na?elnik Op?ine Punat, dok su okupljene potom pozdravili predstavnici podrunica Omialj-Njivice i Krk-Korni?, predsjednica Foruma ena UABiA otoka Krka te predsjednik UABiA otoka Krka.

5 20. prosinca 2016. ? Odrana redovna godinja Skuptina Podrunice Poljica-otovento

6) 21. prosinca 2016. ? Odrana redovna godinja Skuptina Podrunice Baka

Na skuptini je podneseno Izvje?e o radu i usvojen Program rada za 2017. godinu, a okupljene je u ime na?elnika Op?ine Baka pozdravio njegov zamjenik Hajrudin Mulaosmanovi?.

7) 27. prosinca 2016. ? Odrana redovna godinja Skuptina Podrunice Krk-Korni?

8) 28. prosinca 2016. ? Druenje ?lanova UABiA otoka Krka

Na samom kraju 2016. u Lova?kom domu ljuka u Omilju, s ciljem zajedni?kog druenja, okupili su se aktivni ?lanovi iz svih oto?nih podrunica UABiA otoka Krka, dok je briga oko dobre atmosfere povjerena istarskim harmonikaima Damiru i Silviju Ugrini te Valentinu Carpenetiju.

9) 29. prosinca 2016. ? Odrana redovna godinja Skuptina Podrunice Dobrinj


? Obiljeena 75. obljetnica ustanka protiv faizma na otoku Krku

Objavljeno: 11. prosinca 2016.

Sve?anom akademijom u Drutvenom domu Kijac 26. studenog 2016. godine obiljeena je 75. godinjica ustanka protiv faizma na otoku Krku. Sve?anosti su prisustvovali preivjeli borci NOR-a, Ivan Crn?i?, Ivan Dujmovi?, Mladen Loli?, Stjepan Starcevi? i Stanko Gran?i?, kao i delegacije Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista Crikvenice-Novi vinodolski, Liburnije, Gorskog kotara, Fuina, Rijeke, Kostrene, Kastva i ?avle.
Nakon izvo?enja himne i odavanja po?asti poginulima u Narodno oslobodila?kom ratu i Domovinskom ratu skup je pozdravio predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka Darko Fanuko. Magistar Tvrtko Boi? odrao je predavanje na temu Otok Krk u drugom svjetskom ratu, a nakon predavanja skup su pozdravili na?elnica Op?ine Omialj Mirela Ahmetovi?, predsjednik Veterana domovinskog rata Zdenko Petrak, Predjsednik SABA PG-a Dinko Tamarut, na?elnik Op?ine Malinska-Dubanica Robert Anton Kralji? i predsjednik upanijske skuptine PG Erik Fabijani?. U kulturno umjetni?kom programu sudjelovao je zbor KUD-a Ive Jurjevi? iz Omilja s dijelima: Dalmatino poviscu pritrujena, Sajam, Zavrno kolo Jakova Gotovca iz opere Ero s onoga svijeta i Moj kraj. Recitirali su u?enici osnovne kole Omialj: Jelena ic i Jakov Dragi?evi?. Polaganjem vijenca i paljenjem svije?e na spomenik svim poginulima op?ine Omialj zavrena je sve?anost obiljeavanja 75. godinjice ustanka protiv faizma.


? Obiljeavanje 75. obljetnice ustanka protiv faizma

Objavljeno: 24. studenog 2016.

Proslava obiljeavanje 75. obljetnice ustanka protiv faizma, u organizaciji Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, odrat ?e se 26. studenog 2016. godine u Drutvenom domu Kijac - Njivice, s po?etkom u 10.00 sati.
Uz pozdravne rije?i predsjednika Udruge i Na?elnice Op?ine Omialj te predjednika SABA PG-a i predstavnika PG-a, prigodno predavanje odrat ?e prof. Tvrtko Boi?. U kulturno umjetni?kom programu, pored ostalih, sudjelovat ?e KUD Ive Jurjevi? iz Omilja.

Pozivnica [.pdf]


? Tribina Zadrugarstvo - mogu?nosti i perspektive

Objavljeno: 18. studenog 2016.

Tribina na temu Zadrugarstvo - mogu?nosti i perspektive tijekom koje ?e se predstaviti mogu?nosti zdruenog djelovanja i organiziranja odrat ?e se 26. studenog 2016. godine u Velikoj gradskoj vije?nici, s po?etkom u 17.00 sati. O temi ?e raspravljati prof. Tvrtko Boi?, Renata Kiri? i Goran Jeras iz Zadruge za eti?no financiranje i prve hrvatske Eti?ne banke, Ivan Vadanjel iz Zadruge za otvorenu arhitekturu te Josip Brklja?a iz Zadruge URBAN COOP. Tribinu organizira Forum mladih Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka.

Plakat [.pdf]

Koncept eti?nog bankarenja [.pdf]


? Predavanje: Opasnost faizma, mit ili...

Objavljeno: 26. listopada 2016.

U organizaciji Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, Podrunice Punat i Stara Baka, predavanje na temu Opasnost faizma, mit ili... odrat ?e se 28. listopada 2016. godine, s po?etkom u 19.00 sati u Narodnom domu Punat.



? Tematsko putovanje: Krakow - Bratislava
Pie: Tvrtko Boi?

Objavljeno: 26. listopada 2016.

U organizaciji Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka i Turisti?ke agencije Autotrans d.o.o., Poslovnica Krk, provedeno je od 12. do 16. listopada 2016. godine, tematsko putovanje u Poljsku i Slova?ku. Cilj putovanja na koje je u ve?ernjim satima 12. Listopada krenulo devedeset i dvoje ?lanova UABiA otoka Krka i njihovih gostiju bilo je upoznavanje kulturno- povijesne batine i znamenitosti Krakowa i njegove okolice, te slova?ke Bratislave.

Krakow- kulturna prijestolnica Poljske

Prvi dan putovanja bio je rezerviran za obilazak Krakowa. Smjeten u junom dijelu Poljske, Krakow je drugi najmnogoljudniji grad u dravi iza glavnog grada Varave. Broji oko 770.000 stanovnika, otprilike kao Zagreb, ali na znatno ve?oj povrini. Grad lei na obalama rijeke Wisle, a slovi kao grad crkava kojih ima preko stotinu. Krakovski Stari grad ili Staro mjesto (Stare Miasto) povijesna je gradska jezgra u ?ijoj se arhitekturi o?itava bogata povijesna i kulturna gradska batina prepoznata kao vrijedan spomenik svjetske batine i kao takav uvrten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne batine 1978. godine kao prvi takav grad u svijetu. Na njegovom po?etku nalazi se Kraljevski grad smjeten na brdacu Wawel s kojim po?inje povijesna pri?a o nastanku grada. U podnoju Wawela nalazi se pilja u kojoj je prema legendi ivio Smok Wawelski, esterononi zmaj kojega je ubio vojvoda Krak po kojemu ?e kasnije grad dobiti ime. Na tom mjestu nastati ?e Kraljevski grad budu?i se velikaka obitelj Piastowie (Pjastovi?i) osamostalila tijekom X. stolje?a do razine osnivanja prve poljske drave s Krakowom kao glavnim gradom (slubeno je bio glavni grad Poljske od 1038. do 1596. godine). U Kraljevskom gradu sredinju poziciju zauzimaju dvorac i katedrala sv. Waclawa kao mjesta krunjenja, vladanja i posljednjeg po?ivalita poljskih kraljeva. Sam dvorac jedna je od najljepih renesansnih europskih pala?a. Sa brdaca Wawela u sredite Starog mjesta vodi Kraljevska cesta du koje se nalazi ?itav niz sakralnih i svjetovnih monumentalnih gra?evina koje svjedo?e o vanosti i bogatstvu Krakowa kao trgova?kog, komunikacijskog, kulturnog i danas turisti?kog sredita ne samo Poljske nego i Sredinje Europe. Njihova graditeljska vrijednost predstavlja glavni razlog da godinje oko 8 milijuna turista posjeti Krakow. Jedna od njih svakako je Biskupska pala?a s kraja XIV. stolje?a u kojoj je svoju rezidenciju imao i Karol Wojtyla (budu?i papa Ivan Pavao II.), prvo kao biskup, potom nadbiskup, a naposljetku kao krakovski kardinal. Nadalje, tu je crkva sv. Petra i Pavla, prva barokna crkva u Poljskoj, a na ulazu na Trg glavne trnice nalazi se crkva sv. Adalberta, sagra?ena u romani?kom stilu to ju ?ini najstarijom crkvom u Krakowu da bi u XVIII. stolje?u bila barokizirana. Sam Trg glavne trnice (Rynek Glowny) najve?i je srednjovjekovni trg u Europi na kojemu dominira Sukiennice, najstariji europski trgova?ki centar ?uven kao sredite trgovine jantarom. Trg ukraava crkva Djevice Marije, goti?ka crkva iz XIV. stolje?a sa najve?im baroknim oltarom na svijetu i sa dva tornja od kojih je jedan visok 81 metar, a drugi 69 metara, a sa kojih se svakog punog sata oglaava truba. Ispred crkve veliki je spomenik poljskom pjesniku i rodoljubu Adamu Mickiewiczu. Nasuprot crkve sv. Marije nalazi se podzemni srednjovjekovni grad oivljen multimedijskom tehnologijom. Na jugozapadnoj strani trga nalazi se goti?ki toranj Ratuszowa, jedini sa?uvani dio nekadanje gradske vije?nice. Zanimljiva je ?injenica da je upravo sa ovoga trga poljski vojskovo?a i revolucionar Tadeusz Kosciuszko poveo 1794. godine Poljake u oruanu pobunu protiv ruske vlasti. Pola stolje?a kasnije po njemu ?e poljski istraiva? i alpinist Pawel Strzelecki nazvati najvii vrh Australije.
Nedaleko trga smjetene su stare zgrade krakovskog sveu?ilita (Krakovska akademija) kojega je 1364. godine osnovao kralj Kazimir III. Veliki. Sveu?ilite je najstarije poljsko i drugo po starosti u Srednjoj Europi. Sveu?ilina i znanstvena tradicija iva je i danas to pokazuje ?injenica da Jagielonsko sveu?ilite (nazvano u spomen na poljsku kraljevsku dinastiju Jagelovi?a) obuhva?a 15 fakulteta sa oko 80.000 studenata. Stari grad sa sjeverne strane zatvaraju Florijanova vrata, nazvana po sv. Florijanu, zatitniku grada, te kruna utvrda Barbikan, nekada najvanija fortifikacijska gra?evina. Grad crkava, kazalita, muzeja, galerija, restorana, kavana, prostranih trgova, ure?enih parkova, irokih avenija, raznih turisti?kih atrakcija zaista zasluuje epitet poljske kulturne prijestolnice i jedne od najomiljenijih europskih turisti?kih destinacija.

Auschwitz-Birkenau - nacisti?ki logor smrti

Drugi dan putovanje je nastavljeno u okolici Krakowa. Prva od njih bila je sredinja postaja ovoga putovanja i ujedno najtragi?nija. U blizini malog gradi?a Oswiecima (njema?ki Auschwitz) u vrijeme Drugoga svjetskog rata, na okupiranom podru?ju Poljske kojega su njema?ke okupacijske vlasti formirale kao Generalnu guberniju sa sreditem u Krakowu, nastao je 1942. godine najve?i koncentracijski logor, a nedugo potom logor smrti u Europi.
Logorski kompleks sastoji se od tri logora: Auschwitz I kao logor i administrativni centar, Auschwitz II- Birkenau kao logor za istrebljivanje i Auschwitz III (Monowitz) kao radni logor. Njima je pripadalo jo 45 satelitskih logora u okolici. Auschwitz I osnovan je 1940. godine, a u njemu je ubijeno oko 70.000 ljudi, od kojih su ve?ina bili poljski i ruski ratni zarobljenici. Ulaz u logor bio je ozna?en natpisom Arbeit macht frei (Rad osloba?a). Natpis i danas stoji iznad ulaznih vrata. Nakon donoenja odluke o kona?nom rjeenju idovskog pitanja na konferenciji nacisti?kih ?elnika u Wannseeu pokraj Berlina u sije?nju 1942. godine, nacisti su unitili malo selo Brzezinka (njema?ki Birkenau), udaljeno 3 kilometara od mati?nog logora da bi proirili logor jer su od prolje?a iste godine iz svih dijelova okupirane Europe po?ele pristizati eljezni?ke kompozicije sa sto?nim i teretnim vagonima dovoze?i idove, Rome i pripadnike slavenskih naroda. U logor su stizali i idovi sa podru?ja Nezavisne Drave Hrvatske kao i pripadnici hrvatskog naroda koji su po raznim osnovama poslani u logor. Tako je formiran logor smrti Auschwitz II-Birkenau. Oba logora svojim sa?uvanim zidanim zgradama, drvenim barakama, krematorijima kao i predmetima koje su oduzete zato?enicima po dolasku podsje?aju nas na najstraniji genocid u povijesti ?ovje?anstva i spomenici su opomene i trajni podsjetnik da su tolerancija i miran suivot zalog da se ne ponovi holokaust koji je u logorskom kompleksu Auschwitz- Birkenau odnio oko 1,5 milijuna ivota mukaraca, ena i djece od kojih su 90% bili idovi. U znak sje?anja i u spomen na rtve faisti?kog i nacisti?kog terora predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, gospodin Darko Fanuko, predsjednik Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Primorsko-goranske upanije, gospodin Dinko Tamarut, predsjednica Foruma ena UABiA otoka Krka, gospo?a Marija Tudor, ?ija je majka Antica Mrakov?i? iz Korni?a kao pripadnica kr?kog antifaisti?kog pokreta bila zato?enica logora u Auschwitzu, potpredsjednik UABiA otoka Krka gospodin Slavko Karabai? i gospo?a Lurda Mri?, ?lanica UABiA otoka Krka poloili su vijenac i zapalili svije?u na plo?i koja na hrvatskom jeziku ukazuje: Neka zauvijek bude krikom o?aja i upozorenjem ?ovje?anstvu ovo mjesto na kojem su hitlerovci umorili oko milijun i po mukaraca, ena i djece, uglavnom idova iz raznih dijelova Europe. Auschwitz-Birkenau 1940. - 1945. Dolazak ruske Crvene armije 27. sije?nja 1945. godine do?ekalo je oko 7.000 iznemoglih i izgladnjelih logoraa. Upravo se taj datum danas obiljeava kao Me?unarodni dan sje?anja na holokaust i sprje?avanja zlo?ina protiv ?ovje?nosti. Nekadanji logorski kompleks pretvoren je u muzej koji na zoran na?in posjetiteljima predstavlja tragediju jednog povijesnog razdoblja, ali istovremeno alje poruku mira kao zalog budu?nosti. Uvrten je 1979. godine na UNESCO-ov popis svjetske kulturne batine.

Wadowice - rodno mjesto pape Ivana Pavla II.

Nakon obilaska logorskog kompleksa Auschwitz-Birkenau put nas je odveo pedesetak kilometara jugoisto?no od Krakowa gdje se nalazi Wadowice, mali gradi? s oko 20.000 stanovnika, nadaleko poznat kao rodno mjesto pape Ivana Pavla II. Na sredinjem gradskom trgu stoji barokna crkva Uznesenja Djevice Marije u ?ijoj je neposrednoj blizini rodna ku?a pape Wojtyle, danas pretvorena u muzej. Obilazak muzeja predstavlja retrospektivu ivota Karola Jozefa Wojtyle od njegovog ro?enja 1920. godine, preko dje?a?kih, studentskih pa sve do sve?eni?kih dana kada se nakon slubovanja u mjesnoj crkvi preselio u Krakow gdje je postao biskup, a potom nadbiskup i kardinal. Njegov izbor za poglavara Katoli?ke crkve 1978. godine bilo je svojevrsno iznena?enje budu?i da su u proteklih 456 godina pape bili isklju?ivo Talijani. Pontifikat pape Ivana Pavla II. trajao je do 2. travnja 2005. godine kada je umro u osamdeset i petoj godini ivota. Devet godina kasnije, 27. travnja 2014. godine, dananji papa Franjo proglasio ga je svecem. Njegov papinski put i djelovanje, te proces kanonizacije muzej nam prikazuje u cijelosti da bi razgled bio okon?an predstavljanjem njegovih mnogobrojnih putovanja i zemalja koje je posjetio. Me?u njima je i naa zemlja koju je papa posjetio tri puta.

Wieliczka - rudnik kamene soli


Po?etak tre?eg dana putovanja bio je posve?en remek-djelu ljudskog rada i invetivnosti, spomeniku upornosti i ljubavi prema o?uvanju batine. Wieliczka, grad s oko 21.000 stanovnika nalazi se u irem gradskom podru?ju Krakowa. Slubeno ga je kao gradsko naselje 1290. godine utemeljio poljski kralj Premislav II. kao rudarsko naselje uz rudnik soli poznat jo iz rimskog razdoblja kao Magnum Sal ili Velika sol (poljski Wielika Sol, odatle dananji naziv Wieliczka). U rudniku se kamena (stolna) sol kontinuirano eksploatirala od XIII. stolje?a sve do 2007. godine kada je zatvoren kao komercijalno neisplativ. Dimenzije rudnika su impozantne: zauzima povrinu od 13,41 km2, ukupne duina hodnika je preko 300 kilometara, a njegovih devet katova dosee dubinu od 327 metara. Obilazak po?inje silaskom niz 378 drvenih stuba i sputanjem na dubinu od 67 metara gdje se dolazi do turisti?ke ceste duine 3,5 kilometra koja nam prolaskom rudni?kim hodnicima i dvoranama pokazuje najve?e znamenitosti napravljene od soli: crkvu sv. Kinge (najve?u podzemnu crkvu na svijetu), skulpture poljskog fizi?ara Nikole Kopernika, njema?kog pjesnika Johanna Goethea, ruskog kemi?ara Dmitrija Ivanovi?a Mendeljejeva, poljskog skladatelja i pijanista Fryderyka Chopina, kapele i oltare. Tu je i slano jezero, prikazi rudarskog ivota i rada, Muzej rudarstva, igraonica za djecu, sanatorij za lije?enje dinih putova sa konstantnom temperaturom i vlano?u, te naposljetku veli?anstvena dvorana u kojoj se odravaju koncerti, ali i vjen?anja.
Obilaze?i navedene objekte posjetitelj nema dojam da se na kraju turisti?ke ceste spustio na dubinu od 135 metara, a upravo na toj razini kre?e rudarsko dizalo koje ga vra?a na povrinu. Rudnik soli Wieliczka, najve?i europski rudnik te vrste i jedinstveni svjetski turisti?ki fenomen godinje posjeti vie od milijun ljudi. Uvrten je 1978. godine na UNESCO-ov popis svjetske kulturne batine.

Muzej Oskara Schindlera - spomenik ljudskosti

Nakon obilaska rudnika soli Wieliczka putovanje se nastavilo u krakovskoj gradskoj ?etvrti Kazimierz u kojoj je u razdoblju njema?ke okupacije bio formiran idovski geto. U Ulici Lipowa br. 4 radila je od 1939. godine Tvornica emajliranih posuda u vlasnitvu Oskara Schindlera, njema?kog industrijalca rodom iz ?ekih Sudeta u kojoj je ivjela brojna njema?ka nacionalna manjina. Tvornica je proizvodila za njema?ku vojsku, a radnu snagu ?inili su krakovski idovi koje je njihov poslodavac po?eo spaavati od deportacija i sigurne smrti od 1942. godine kada je svjedo?io nacisti?koj akciji likvidacije provedenoj u krakovskom getu. Koriste?i brojne veze i poznanstva u nacisti?koj stranci, kojoj je i sam pripadao, uspio je do 1944. godine po cijenu vlastite financijske propasti spasiti oko 1.200 svojih zaposlenika. Na temelju povijesnih ?injenica slavni redatelj Steven Spielberg snimio je na autenti?nim lokacijama film Schindlerova lista koji je 1993. godine osvojio sedam Oskara, me?u kojima i za najbolji film. Oskara Schindlera je najve?i svjetski centar za prou?avanje holokausta, Yad Vashem u Jeruzalemu proglasio 1963. godine Pravednikom me?u narodima. Umro je 1974. godine i prema vlastitoj elji pokopan je na jeruzalemskom katoli?kom groblju na brdu Sion. Sama tvornica danas je suvremeni muzej postavljen kronoloki i tematski od po?etka njema?ke okupacije Poljske 1939. godine, formiranja idovskog geta u Krakowu do ruske okupacije Poljske (tako ju Poljaci i danas doivljavaju) 1945. godine. U njegovim prostorijama otkrivaju nam se slike ratnih zbivanja u Europi i posebice u Poljskoj, svakodnevnog ivota u krakovskom getu, a kao sredinje mjesto predstavljena je radna soba iz koje je Schindler vodio tvornicu i smiljao planove o spaavanju svojih radnika. U sobi je nakon rata otkrivena zidna karta Europe kao njezin jedini autenti?ni izloak. Kao spomenik industrijske batine, ali i spomenik ljudskosti tvornica - muzej danas je podsjetnik da u atmosferi mrnje i ludosti ?ovjek moe biti drugom ljudskom bi?u ni manje ni vie nego - ?ovjek, riskiraju?i pri tome vlastiti ivot.

Bratislava - slova?ka metropola na Dunavu

Posljednjeg dana sudionici tematskog putovanja zaustavili su se u Bratislavi, glavnom gradu Slova?ke koji broji oko 420.000 stanovnika. Obilazak grada zapo?eo je na njegovom najviem i najstarijem dijelu, Starom gradu (Bratislavsky hrad) sa velebnim dvorcem stare prijestolnice iz XV. stolje?a ispred koje je postavljen spomenik kralju Svatopluku, velikomoravskom vladaru iz druge polovice IX. stolje?a kojemu je papa Ivan III. Potvrdio samostalnost 880. godine. Sa Staroga grada prua se krasan pogled na rijeku Dunav i Bratislavu koja se razvila u njegovom podnoju s obje strane rijeke.
Obilazak Bratislave prua svakom posjetitelju povijesnu etnju od srednjovjekovlja do recentne slova?ke povijesti. Silaskom sa Starog grada dolazi se do katedrale sv. Martina iz XIV. stolje?a u kojoj su se krunili slova?ki kraljevi, a put kojim su prolazili ozna?en je zlatnim krunama na tlu. Sredinji dio grada nalazi se u starom gradskom dijelu u koji se ulazi kroz toranj sv. Mihaela (Michalska brana) ispred kojega je to?ka nultog kilometra na kojoj se nalaze udaljenosti raznih svjetskih gradova. Na glavnom gradskom trgu (Hlavne namestie) dominira Rolandova fontana, a okruuje ga Stara vije?nica u kojoj je danas Gradski muzej. Iza vije?nice put vodi prema Primacilnom trgu i nadbiskupskoj pala?i na kojoj se nalazi eljezni biskupski eir teak 150 kilograma. U ovoj zgradi boravili su i stvarali Franz Liszt i Wolfgang Amadeus Mozart, a kratko vrijeme i Napoleon Bonaparte u jednom od svojih ratnih pohoda. Od glavnog trga put vodi na Hviezdoslav trg nazvan po slova?kom pjesniku ?iji se spomenik nalazi u njegovom sreditu. Na trgu se nalaze zgrade nacionalne opere i baleta, te Ganimedova fontana. etnju prema Dunavu prekida spomenik Tomau Masaryku, ?ekom politi?aru ?ijom je zaslugom 28. listopada 1918. godine na ruevinama Austro - Ugarske Monarhije utemeljena ?ehoslova?ka Republika, koja je postojala do 31. prosinca 1992. godine kada su se ?eka i Slova?ka sporazumno razdvojile u dvije zasebne i neovisne drave (Barunasti razvod). Danas 1. sije?nja Slovaci slave kao Dan osnivanja Slova?ke Republike, svoj najvaniji dravni praznik. Preko Dunava prelazi nekoliko mostova od kojih su posebne atrakcije Apollo most i Novy most na ?ijem se vrhu nalazi restoran NLO (na visini od 84 metara).
Bratislava kao politi?ki, gospodarski i kulturni centar Slova?ke nudi svojim posjetiteljima razne zanimljivosti. To je tipi?na srednjoeuropska metropola koja svojom arhitekturom, bogatom povije?u i tradicijom ovjekovje?enima u klasi?nom usko posloenom starom dijelu na koji se nadovezuje prostraniji novi dio ponosno nosi naziv slova?ke metropole i ljepotice na Dunavu.
Nakon obilaska i razgledavanja Bratislave putovanje je nastavljeno kroz Austriju i Sloveniju do Hrvatske i otoka Krka na koji su sudionici ovoga putovanja, pomijeanih, ali svakako uzburkanih emocija stigli u ranojutarnjim satima 17. listopada.
Potpisnik ovih redova kao voditelj Stru?nog aktiva u?iteljica/u?itelja povijesti kr?kih osnovnih kola ovim putem izraava zahvalnost gospodinu Darku Fanuku, predsjedniku UABiA otoka Krka na pozivu da se ?lanovi aktiva pridue ovom putovanju kao i ravnateljima kr?kih osnovnih kola na susretljivosti i razumijevanju. Bila je ovo jedinstvena prilika da se in situ doivi prolost, a to je najbolji na?in u?enja povijesti i najlaki put kojim treba i?i u prenoenju znanja i iskustava svojim u?enicima.


? Obilazak spomenika NOR-a i Domovinskog rata isto?nog dijela otoka

Objavljeno: 01. listopada 2016.

?lanovi Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka u svom drugom obilasku ove godine, 24. rujna 2016. godine obili su spomenika NOR-a i Domovinskog rata isto?nog dijela otoka, od Bake, pa sve do ila.

Godine 1920., 25. prosinca, u Baki je dolo do sukoba ardita i lokalnog stanovnitva. Arditi su naredili da se misa odrava na latinskome, to ba?anski sve?enik nije posluao, ve? ju je izveo na staroslavenskom i hrvatskom jeziku. Zbog toga su arditi okupirali crkvu, ali je dolo do otpora mjetana.

Krvavi Boi? u Baki je potaknuo ostala mjesta na otoku da se bore protiv okupatora, to se smatra po?etkom antifaizma na otoku Krku.

Nikad ne?emo to?no utvrditi koliko je Kr?ana na razne na?ine aktivno sudjelovalo u Narodnooslobodila?kom pokretu, jer takve evidencije u ono vrime nisu vo?ene, ali broj naih oto?na poginulih na antifaisti?koj strani i njihov raspored po svim op?inama i mjestima dovoljan je dokaz da je gro kr?kog stanovnitva bilo aktivno antifaisti?ki opredjeljeno.
U Narodnooslobodila?koj borbi 1941 - 1945. g. poginulo je ukupno 528 Kr?ana. Od toga u jedinicama NOV, ili kao aktivisti na terenu u direktnom sukobu s okupatorom 388, a u faisti?kim zatvorima i logorima 140 osoba, mukaraca i ena , najvie mla?e i srednje generacije Njihovi grobovi, naj?e?e nepoznati ostali su ratrkani irom Hrvatske i Evrope, ali je na Krku sa?uvano trajno sje?anje i potovanje prema njima. U svim kr?kim gradi?ima i selima njihove grobove zamijenili su skromni spomenici koji se s ljubavlju i ponosom odravaju. Antifaizam nije samo prolost koju treba prepustiti isklju?ivo povjesni?arima, ve? i civilizacijska tekovina ?ovje?anstva. koja je i danas aktualna. Jedan od na?ina njegovanja antifaisti?kih tradicija je i briljiv odnos prema spomenicima koji su posve?eni uspomeni na antifaisti?ki Narodnooslobodila?ki pokret 1941 - 1945.

Spomenici otoka Krka: Baka - Vrbnik - Risika
Spomenici otoka Krka: Dobrinj
Spomenici otoka Krka: Punat - Stara Baka - Kampelje
Spomenici NOR-a i Domovinskog rata na otoku Krku 1
Spomenici NOR-a i Domovinskog rata na otoku Krku 2



? Obiljeena 73. godinjica oslobo?enja interniraca iz faisti?kog logora u Kamporu

Objavljeno: 01. listopada 2016.

Komemoracijom odranom 10. rujna 2016. godine na Spomen groblju u Kamporu obiljeena je 73. obljetnica osloba?anja interniraca iz ovog zloglasnog faisti?kog logora. Uz skladbe Mati na grobu i Posljednji put koje je na trubi izvodio mladi truba? Marin Gu?i?, vijence je uz Obelisk na Spomen groblju poloila delegacija Grada Raba, predvo?ena gradona?elnikom Nikolom Grguri?em, delegacija Dravnog zbora i Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu koju su predstavljali Uro Prikrl, zastupnik u Dravnom zboru i Dr. Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Zagrebu. U ime Primorsko-goranske upanije vijenac je poloio Erik Fabijani?, predsjednik Skuptine Primorsko-goranske upanije. U ime Logorskog odbora Rab - Gonars vijenac su poloili Herman Jane - mla?i u ulozi predsjednik Odbora i ?lanovi Janez Mari? i Duan Zamida. upan Dr. Vladimir Prebili? poloio je vijenac u ime op?ine Ko?evje, Ervin Bura u ime op?ine ?avle, Darko Fanuko, ?lan Predsjednitva i izaslanik predsjednika SABA RH to je u?inio u ime Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Republike Hrvatske, dok su to u ime Udruge antifaista Raba u?inili njezin predsjednik, dr. sc. Vanja Seri? te ?lanovi Ivica Lupi? i Josip Ribari?. Vijence su poloili i Joe Oberstar, predsjednik Zveza zdruenih borcev za vrednote NOB-a Ko?evje i Anton Cimpri?, predsjednik Zveza zdrueni borcev za vrednote NOB-a, krajevni odbor Draga.
Voditelj programa Miljenko Tariba rekao je uvodno, da je 11. rujna 1943. oslobo?en i prestao postojati Koncentracijski logor u Kamporu, jedan od najozloglaenijih talijanskih faisti?kih logora u Drugom svjetskom ratu. Logor je osnovan 2. srpnja 1942. i kroz njega je u ?etrnaest i pol mjeseci prolo oko 15 tisu?a Hrvata, Slovenaca i idova me?u kojima je bilo i oko 1.200 malodobne djece. Za to vrijeme, po statisti?kim procjenama, od izgladnjivanja i nehumanih uvjeta smjetaja u logoru je umrlo oko 4.500 ljudi, od kojeg je broja do danas identificirano 1.490 umrlih, jer su ve?i dio logorskih knjiga i drugih materijalnih dokaza o stradavanju logoraa faisti unitili.
Okupljenima na komemoraciji prvi se obratio Herman Jane - mla?i, predsjednik Logorskog odbora Rab - Gonars, kojemu se na njegov poziv pridruio 91- godinji Joe Prepeluh jedan od sve malobrojnijih ivih bivih interniraca Kamporskog koncentracijskog logora. Njegovo obra?anje prisutnima je bilo prepuno emocija i gotovo je svoja sje?anja iz logora iznosio na granici pla?a.
O vrijednostima antifaizma govorio je predsjednik Udruge antifaista Raba dr. sc. Vanja Seri?, kao i izaslanik predsjednika SABA RH i ?lan Predsjednitva Saveza Darko Fanuko i predsjednik Skuptine Primorsko-goranske upanije Erik Fabijani?.
Prisutnima su se jo obratili Janez Ali?, predsjednik Koordinacijskog odbora za rtve vojnog nasilja Zveza zdruenj borcev NOB Slovenije, Dr. Vladimir Prebili?, upan s Rabom prijateljski povezanom op?inom Ko?evje, Uro Prikrl, zastupnik u Dravnom zboru Slovenije i Dr. Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Zagrebu.
Nekoliko prigodnih pjesama, tijekom obra?anja gostiju, izveli su pjeva?i mukog zbora SVOBODA iz Ko?evja, pod vodstvom Nine Skebe, a na kraju se svima prisutnima na komemoraciji obratio i, u ulozi doma?ina, rapski gradona?elnik Nikola Grguri?.
Zahvalio se svima to su se u tako velikom broju odazvali ovoj komemoraciji obe?avi i sa svoje strane dati doprinos u stvaranju pravednijeg drutva i humanijih odnosa u njemu, potuju?i i vrednote antifaizma, kako se ovakvi zlo?ini ne bi vie nikada ponovili.
Rapski se gradona?elnik posebno zahvalio 91-godinjem gospodinu Joi Prepeluhu, preivjelom logorau Kamporskog logora, to je unato? poznim godinama pronaao snage i pojavio se na ovoj komemoraciji opisavi dio svoje pri?e, dio svog stradanja u ovom logoru.



? Savez antifaisti?kih boraca i antifaista Primorsko-goranske upanije uru?io priznanje upanu Komadini

Objavljeno: 01. listopada 2016.

upan Zlatko Komadina i pro?elnik Ureda upanije Goran Petrc sastali su se s predstavnicima Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Primorsko-goranske upanije. Tim povodom, upan Komadina istaknuo je dobru suradnju sa Savezom antifaisti?kih boraca i antifaista PG koja je na tragu toga da se batini antifaisti?ka borba kao tekovina na kojoj je nastala slobodna Europa i Republika Hrvatska.
Ne treba se vra?ati u povijest i ivjeti u prolosti nego treba znati prolost da bi mogli cijeniti sadanjost i i?i u budu?nost. Dunost je nas na javnim funkcijama iznova to ponavljati zbog novih generacija. Malo se toga u?i u kolama, moramo batiniti vrijednosti Domovinskog rata, ali i ne zaboraviti vrijednosti Drugog svjetskog rata i antifaisti?kog pokreta, rekao je Komadina.
Predsjednik Saveza Dinko Tamarut obratio se u ime gostiju rekavi kako je ovo godina u kojoj se obiljeava 75. godinjica po?etka antifaisti?ke borbe. Istaknuo je kako su tijekom godine nizom aktivnosti popratili ovu obljetnicu te je dodijelio priznanje upanu Komadini za zalaganje i rad na njegovanju tradicija NOB-a, antifaizma i razvoja demokracije. Za kraj, Tamarut je pohvalio suradnju s Primorsko-goranskom upanijom rekavi kako se nada da ?e se ona i u budu?nosti nastaviti.
Svjesni smo da je i Domovinski rat bio na tragu antifaizma. Primorsko-goranska upanija ima primjeren stalni postav Domovinskog rata u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja kao i renovirani muzej u Lipi s potpuno novim postavom stradanja u Lipi. upanija obiljeava i sve zna?ajne obljetnice te mjesta stradavanja u naem kraju, rekao je upan za kraj naglasivi kako ?e upanija i dalje nastaviti dobru suradnju sa udrugama civilnog drutva kako Domovinskog rata tako i antifaisti?kog Drugog svjetskog rata.


? Posjetite KRAKOW, Poljska!

Objavljeno: 04. kolovoza 2016.

Kao to je ve? ranije najavljeno za ?lanove UABiA otoka Krka organizirano je jo jedno viednevno tematsko putovanje. Nakon niza posje?enih gradova na red je doao i poljski Krakow, i to izme?u 12. i 16. listopada, ove godine.

Detaljan opis putovanja

Za ovo putovanje dovoljna je valjana osobna iskaznica. Cijena aranmana po osobi (na bazi 45 putnika) iznosi 1.420,00 kn. Uplata prve rate, zbog rezervacija smjetaja i planiranja broja putnika, bila bi najkasnije 16. kolovoza. Radi velikog interesa predvi?ena je mogu?nost odlaska s dva autobusa od 45 putnika. Svi ?lanovi UABiA-e koji uplate prvu ratu od 710,00 kn imaju osigurano putovanje, a mogu?e je i cjelokupni iznos izleta platiti odjednom. Uplate ?e se primati do maksimalno 90 osoba, nakon ?ega ?e se formirati lista ?ekanja za slu?aj da netko opravdano odustane od putovanja. Drugu ratu biti ?e potrebno podmiriti najkasnije do 01. listopada. Uplate za putovanje, s mogu?no?u pla?anja na odgodu, vrit ?e se u poslovnici Autotransa u gradu Krku.

Mogu?nost pla?anja:

- gotovinom na rate - 710,00 kn do 15. kolovoza,
- karticama American Express, Diners, PBZ Viza, Erste Plus, Reiffaisen na 6 rata bez kamate i naknada; uplatiti najkasnije do 15. kolovoza.

U cijenu nisu uklju?eni slijede?i sadraji koji ?e se izabirati proizvoljno i pla?ati naknadno (u EUR):

- doplata za jednokrevetnu sobu - 490,00 kn,
- posjet muzeju Pape Ivana Pavla II u Wadowicama - cca 45,00 kn,
- ulaznica za dvorac Wawel - cca 45,00 kn,
- prijevoz i ulaznice u rudnik soli WIELICZKE - cca 160,00 kn.

Za sve ?lanove koji iz bilo kog razloga ne mogu oti?i na ovo viednevno putovanje organizira se jednodnevni tematski izlet 01. ili 08. listopada, s time da ?e program biti utvren i dostavljen naknadno!

Za sve informacije moete se obratiti mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili telefonom na 091 3232 060 (tajnica UABiA-e), odnosno direktno organizatoru putovanja Autotransu telefonom na 051 222 661.


? Odran 13. sportski susret antifaista Primorsko-goranske upanije

Objavljeno: 24. lipnja 2016.

Umjesto u Lipi, 13. sportski susret antifaista Primorsko-goranske upanije odran je u prostoru Hangara u Matuljima. Loe vrijeme pokvarilo je prvotnu ideju da se druenje 400-tinjak sudionika igara odri u Lipi, mjestu tragi?nog stradanja s konca Drugog svjetskog rata.

Predsjednik upanijskog SABA Dinko Tamarut pojasnio je da je Lipa odabrana upravo zbog elje da se to mjesto revitalizira, jer Lipa mora ivjeti unato? tragediji od koje se jo nije posve oporavila, to je naglaeno prilikom otvorenja etnografske zbirke preure?enog Memorijalnog centra Lipa kojeg su ju?er posjetile brojne delegacije. Otvaraju?i igre, predstavnici antifaisti?kih udruga, me?u kojima je bio i Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Republike Hrvatske, naglasili su vanost njegovanja antifaisti?kih tekovina od kojih je satkana moderna Europa.

Vrijeme i kia nisu pokvarili natjecanja u pet igara: ahu, bo?anju, pikadu, brikuli i treeti te potezanju konopa izme?u SAB-e PG i Petrinjskih antifaista. Natjecalo se osam udruga, od kojih su najbolji nagra?eni.

Takmi?ari Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka okitili su se s tri zlata i prijelaznim peharom. Bo?ari u sastavu Janko Braut, Marijo Ruin, Antonio Stenta i rezerva Franjo Moroin osvojili su zlato u bo?anju. Zlato za pikado osvojile su Biljana Andri?, Jela Gudelj i Danica Kosi?. Dva Petra, Kedo i Jurei?, bili su najbolji u brikuli i treeti te su osvojili tako?er zlato. Nakon obra?anja skupu na Kedo je dobio veliki pljesak i ovacije - Kedo,Kedo. U revijalnom potezanju konopa pobjedili su Petrinjci, ali su zato ene SABE PG ve? tradicionalno bile bolje. Iz kr?ke Udruge natjecalo se 30 ?lanova i dvoje u potezanju konopa.

Prezentacija: Sportski susret antifaista Primorsko-goranske upanije

Organizatori 13. sportskih susreta su Savez antifaisti?kih boraca i antifaista PG-a i Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista Liburnije, a pokrovitelji su op?ine Matulji, Lovran i Mo?eni?ka Draga, te upanija primorsko-goranska.

Galerija slika


? Korni?: Tribina Zadrugarstvo - mogu?nosti i perspektive

Objavljeno: 12. lipnja 2016.

U organizaciji Foruma mladih Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, tribina ?ija je tema Zadrugarstvo - mogu?nosti i perspektive, odrat ?e se 15. lipnja 2016. godine u Narodnom domu Korni?, s po?etkom u 18.00 sati. Izlaganja ?e odrati Josip Brklja?a, Davor Raki? (Zadruga URBAN COOP), Zvonko ?okljat (Hrvatski centar za zadruno poduzetnitvo - Podrunica Rijeka) i Goran Jeras (Zadruga za eti?no financiranje).


? Terenska nastava povijesti: Kr?ke osmaice na Mati? poljani

Pie: Tvrtko Boi?

Objavljeno: 06. lipnja 2016.

U?enice osmog razreda Osnovne kole Fran Krsto Frankopan - Podru?ne kole Vrh, Martina Kosi?, Renata Kosi?, Kristina Kri?an?i? i Izabela ui?, 04. lipnja 2016. godine, u pratnji nastavnika povijesti Tvrtka Boi?a, sudjelovale su na Satu povijesti to ga je na Mati? poljani u Op?ini Mrkopalj priredio Savez antifaisti?kih boraca i antifaista Primorsko-goranske upanije.

Rije? je o segmentu manifestacije pod nazivom Memorijal dvadeset i est smrznutih partizana koja se organizira u sje?anje na tragi?ni mar boraca XIII. Primorsko-goranske divizije koji su u no?i s 19. na 20. velja?e 1944. godine nastradali upravo na Mati? poljani. Ovogodinji susret bio je osmi po redu kojem su u sklopu svojih programskih aktivnosti, pored ostalih, podrku dali Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka te Upravni odjel za odgoj i obrazovanje Primorsko- goranske upanije.

Ovom se manifestacijom tako obiljeava stradavanje partizana II. brigade XIII. primorsko-goranske divizije koja se marem trebala probiti s Drenice preko Jasenka na podru?je Mrkoplja, i to putem dugim oko 52 kilometra. Tijekom no?i u nevremenu i pri ekstremno niskoj temperaturi, od oko -25C, uglavnom na podru?ju Mati? poljane smrtno je nastradalo 26 partizana, a njih 150 ostalo je s trajnim posljedicama to ih je uzrokovalo promrzavanje. Na njihovo stradavanje podsje?a i spomenik arhitekta Zdenka Sile sa?injen od 26 kamenih stupova postavljenih du puta kojim su se te kobne no?i kretali nastradali partizani.

Ovogodinje doga?anje prigodnim su govorima otvorili predstavnici Op?ine Mrkopalj, Primorsko- goranske upanije, Saveza antifaisti?kih boraca i antifaista Primorsko-goranske upanije, a nakon kratkog evociranja po?etaka partizanskog pokreta na naim prostorima, sje?anja na sam doga?aj s Mati? poljane prizvao je Slavko Plee, jedan od sudionika tragi?nog mara. U drugom dijelu doga?anja odrano je sportsko natjecanje u patrolnom tr?anju, s time da su dje?aci imali zadatak otr?ati stazu dugu 2.000 metara, a djevoj?ice stazu duljine 1.500 metara. Osmaice iz Vrha, iako prethodno nisu bile prijavljene za ovu aktivnost, upustile su se u natjecanje i osvojile izvrsno tre?e mjesto, ?ime su zasluile medalje, diplome i pehar koji ?e krasiti vitrine vranske kole.

Uzevi u obzir i kratak posjet Fuinama te obilazak jezera Bajer, bilo je to naposljetku jedan ugodan i korisno proveden subotnji dan tijekom kojeg je kr?ka osnovna kola dala svoj doprinos manifestaciji kojoj je cilj da se uvijek iznova podsjetimo kako su antifaizam i antifaisti?ka borba tekovine na kojima je nastala dananja slobodna i suverena Republika Hrvatska.


? Predavanje: Stres i inkontinencija

Objavljeno: 16. svibnja 2016.

Forum ena Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka pozva na predavanje ?ija je tema Stres i inkontinencija, a koje ?e se 17. svibnja 2016. godine, s po?etkom u 19.00 sati, odrati u Velikoj vije?nici Grada Krka. Predava? je: Goran Gran?i?, dr.


? ?lanovi kr?ke UABiA-e u Zagrebu proslavili povjedu nad faizmom

Objavljeno: 10. svibnja 2016.

Dana 08. svibnja 2016. godine SABA PG oragnizirala je putovanje u Zagreb povodom obiljeavanja pobjede nad faizmom, oslobo?enja Zagreba i Dana Europe, a na kojem su bili i ?lanovi UABiA otoka Krka. U programu su sudjelovali Simfonijski puha?ki orkestar oruanih snaga RH, ?lanovi Zbora HNK, te dramski i glazbeni umjetnici. Prisutne je pozdravio predsjednik SABA RH Franjo Habulin te veleposlanici vedske, Norveke, Rusije, Srbije, zatim Milan Bandi?, a naposljetku i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske. U programu su sudjelovale glumice Nina Violi?, Lucija erbedija, Ksenija Marinkovi?, Alma Prica i pjeva? Drago Mlinarec.

Ovog prigodom podijeljen je letak u kojem stoji:

?estitamo vam Dan oslobo?enja Zagreba i Dan pobjede nad faizmom! - Ti, ve? davni dani, jedni su od najvanijih u naoj i svjetskoj povijesti, dani kad je pobje?eno moda najve?e zlo u povijesti ?ovje?anstva. Sjetimo se pobjede u Drugom svjetskom ratu i odajmo po?ast osloboditeljima, naim partizanima, koji su svojim ivotima branili svoj narod i domovinu. Danas, kad povijesni revizionizam uzima maha u Hrvatskoj, kad se iskrivljuje istina o dobru i zlu, posebno je vano sjetiti se povijesnih istina, radi prolosti, jo vie budu?nosti, jer oni koji ele ustatvo prikazati dobrim, antifaizam zlim, ne ?ine to samo radi prolosti, nego i radi budu?nosti. Oni ne ele graditi hrvtasko drutvo na vrijednostimas pobjede nad faizmom, nego na ne-vrijednostima mrnje, netolerancije, diskriminacije i neslobode.

Zato nedajmo da se antifaisti?ka lu? u Hrvatskoj ugasi. U?inimo sve da o?uvamo vrijednosti antifaizma i nau domovinu Hrvatsku zadrimo na strani pobjedni?ke koalicije! Neka je slava herojima antifaistima, osloboditeljima naeg Zagreba i cijele Domovine!


? Kr?ani na proslavi 71. obljetnice oslobo?enja Buzeta

Objavljeno: 29. travnja 2016.

Delegacija UABiA Otok Krka, u ?ijem su sastavu bili Alojzije Dombo, Milica Hri?, Marija Dombo i Antica Sveti?, 28. travnja 2016. godine prisustvovala je 71. obljetnici oslobo?enja grada Buzeta. Proslavu i obiljeavanje tako zna?ajnog doga?aja zajedni?ki su organizirali UABiA grada Buzeta i Op?ina Buzet. Program proslave zapo?eo je polaganjem vijenaca na spomenik osloboditeljima-palim borcima NOR-a i rtvama faisti?kog terora. Vijence su poloili predstavnici UABiA grada Buzeta, Istarske upanije, Op?ine Buzet, Udruge branitelja Domovinskog rata uz prisustvo predstavnika gostiju i uzvanika. Nakon polaganja vijenaca, uz evociranje uspomena na poginule i odavanje pijeteta, Predsjednik UABiA grada Buzeta je odrao govor, u kojem je posebno istaknuo i upozorio na aktualni trenutak, i opasnosti koje se naziru, jer se od najviih instanci name?u crne i revizionisti?ke aktivnosti. U govoru je naglasio potrebu zajednitva i aktivnog djelovanja protiv lai koje se ire u cilju revizije povijesti i ne priznavanja temelja nae Domovine, Antifaizma. U nastavku je uslijedio kulturno zabavni program.


? Terenska nastava iz povijesti u?enika osmih razreda O Fran Krsto Frankopan Krk i O Omialj Omialj - Memorijalni centar Lipa pamti i Opatija

Pie: Tvrtko Boi?

Objavljeno: 23. travnja 2016.

Nakon organizacije obiljeavanja Dana sje?anja na holokaust i sprje?avanja zlo?ina protiv ?ovje?nosti u sije?nju ove godine, nastavljena je suradnja izme?u stru?nog aktiva u?itelja povijesti O Fran Krsto Frankopan Krk i O Omialj Omialj i Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka organizacijom i realizacijom terenske nastave za u?enike osmih razreda u Memorijalnom centru Lipa pamti i Opatiji, 22. travnja 2016. godine. U?enike kr?kih osnovnih kola (ukupno 45 u?enika) vodili su njihovi u?itelji povijesti Iva Dujmovi?, Dina Valkovi? i Tvrtko Boi?, te gospodin Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka.

Memorijalni centar Lipa pamti, kao izdvojena zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, otvoren je 08. travnja 2015. godine u Lipi, malom selu u Op?ini Matulji. Centar se nalazi u obnovljenoj zgradi nekadanje osnovne kole u sreditu mjesta. Na njegovom prvom katu nalaze se prostori u kojima se detaljno opisuje stradanje Lipe i njezinih mjetana, ali i iri kontekst ratnih zbivanja, dok ?e u suterenu u bliskoj budu?nosti biti smjetena etnografska zbirka. U prizemlju se uz info-centar nalazi vienamjenska dvorana sa stalnom izlobom o povijesti mjesta. Centar je zamiljen kao zavi?ajni muzej, odnosno interpretacijski centar za batinu ireg Liburnijskog krasa. U istom prostoru je od 1969. do 1989. godine djelovao Spomen muzej Lipa, a ponovno otvaranje i obnovu muzeja koji je od tada stajao zatvoren potaknula je Op?ina Matulji, na poticaj Saveza antifaisti?kih boraca Primorsko-goranske upanije, te uz podrku Ministarstva kulture i Primorsko-goranske upanije.

Centar ?uva uspomenu na veliko stradanje mjesta 30. travnja 1944. godine u kojem je nacisti?ka vojska likvidirala 269 itelja Lipe, a selo do temelja spalila. Zbog razmjera zlo?ina kao i zbog ?injenice da je u tom ?inu krajnje ne?ovje?nosti stradalo 96 djece, Lipa se navodi u dokumentaciji Ujedinjenih naroda kao jedno od tri europska mjesta (uz ?eke Lidice i francuski Oradour-sur-Glane) koja su u potpunosti stradala tijekom Drugog svjetskog rata. Dok su ?eko i francusko mjesto nakon rata izgra?eni na drugim lokacijama, Lipa je obnovljena na istom mjestu to je i danas vidljivo na ostacima ku?a koje su spaljene prije 72 godine.

Kr?ke osmae u Lipi je do?ekao Branko Afri?, predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista Liburnije. On je i prvo dijete ro?eno u Lipi poslije rata. Gospodin Afri? je ispred spomen - obiljeja poginulim Lipljanima u antifaisti?koj borbi upoznao u?enike o okolnostima njihova stradanja i borbenim operacijama koje su se odvijale na podru?ju Lipe i okolice u vrijeme Drugoga svjetskog rata. U Memorijalnom centru i lokalitetima u Lipi u?enike su vodili Vana Govi?, kustosica Centra i kustos pripravnik Aleksandar - Ivan Tati? koji su u?enicima prezentirali razloge i okolnosti stradanja u Lipi smjestivi taj strani zlo?in u kontekst Drugoga svjetskog rata na podru?ju Krasa. Rabe?i povijesnu dokumentaciju (osobna svjedo?anstva, fotografije, pisani izvori) u?enici su se upoznali sa individualnim stradanjima, te lokalitetima sje?anja u samom mjestu. Cilj ovakvog na?ina produbljivanja nastavnog gradiva iz povijesti Drugoga svjetskog rata je o?uvanje memorijalne batine, ali pored toga i usvajanje nastavnih sadraja na povijesnom mjestu pri ?emu se na zoran na?in primjenjuje metoda u?enja temeljena na iskustvu i neposrednom doivljaju kulturno-povijesne batine. Tragi?na povijesna pri?a o stradanju mjetana Lipe poti?e u?enike na kriti?ko razmiljanje o statusu civila u ratovima, njihovoj zatiti, kao i na osvjetavanju temeljnih ljudskih vrijednosti i prava.

Nakon poloenih svije?a u kosturnici na ostacima ku?e br. 20 gdje se dogodio zlo?in nad mjetanima Lipe, u?enici su se oprostili od svojih doma?ina i uputili prema Opatiji.

U Opatiji je u?enike do?ekala gospo?a Suzana Cvjetkovi?, tajnica Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista Opatije koja je putem u?enike upoznala sa povije?u Opatije uz naglasak na razvoj mjesta kao turisti?ke destinacije koja se kao takva po?ela razvijati od druge polovice XIX. stolje?a da bi danas Opatija figurirala kao turisti?ki biser Kvarnera. Primarni cilj dolaska u Opatiju ipak nije bilo turisti?ki razgled nego jo jedna tragi?na epizoda iz vremena Drugoga svjetskog rata. Uz cestu koja iz Opatije vodi prema I?i?ima nalazi se, danas ure?eni, Spomen park - JAMA I?i?i u kojem je u?enike do?ekao Bruno Star?i?, predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista Opatije koji je objasnio to se dogodilo na ovom lokalitetu. Naime, Spomen- park ?uva sje?anje na no? 24. travnja 1945. godine kada je iz rije?kog zatvora Via Roma pod pratnjom njema?kih vojnika u nepoznatom pravcu odvedeno 37 zatvorenika. Iste no?i su ubijeni i ba?eni u krku jamu I?i?i. Nakon rata (Opatija je oslobo?ena 29. travnja) jama, koja je podzemnim sustavom povezana s morem, sama je otkrila tijela ubijenih. Identificirano je 19 rtava, a radi se o antifaistima sa ireg liburnijskog podru?ja ?ija su imena uklesana u spomen - obiljeje u parku. U?enici su poloili svije?u kod spomen - obiljeja i minutom utnje odali po?ast rtvama ovog bezumnog zlo?ina.

Nakon toga u?enici su se uputili prema Opatiji gdje je uslijedila kratka etnja opatijskim Parkom Angiolina uz izvanjski razgled Ville Angioline (kao vilu za odmor otvorio ju je 1844. godine njezin tadanji vlasnik, rije?ki trgovac Iginio Scarpa ?ime je postavio temelje opatijskog turizma) u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej turizma. Razgled Opatije nastavio se obilaskom najstarijeg hrvatskog hotela na Jadranu, Hotela Kvarner (utemeljen 1884. godine), te zavrio etnicom na kraju koje se nalazi Djevojka s galebom, poznati simbol dananje Opatije. Nakon predaha uslijedio je povratak na otok Krk.

Time je okon?an ovaj jednodnevni terenski izlazak namijenjen u?enicima osmog razreda kr?kih osnovnih kola. Organizaciju i financijsku podrku bez koje bio on bio teko izvediv nesebi?no je na sebe preuzela Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka ?ijem se predsjedniku, gospodinu Darku Fanuku, kr?ki osmai i njihovi u?itelji povijesti najsrda?nije zahvaljuju.


? U Dragi Ba?anskoj sve?ano obiljeena 71. godinjica oslobo?enja otoka Krka

Pie: Milovan Kirin?i?

Objavljeno: 18. travnja 2016.

Ve? je postala tradicija da se 17. travnja, dan kada je oslobo?en otok Krk od njema?kog okupatora, obiljei u drugoj Jedinici lokalne samouprave na otoku Krku. Tako je ove godine sve?anost pripremila Op?ina Baka naravno uz Udrugu antifaista i antifaisti?kih boraca (UABiA) otoka Krka, a odrala se u Dragi Ba?anskoj.

Program je zapo?eo ispred Drutvenog doma himnom Republike Hrvatske u izvo?enju viestruko nagra?ivane skupine Bona forma iz Krka i himnom upanije Primorsko goranske koju je otpjevao kolski zbor Osnovne kole Fran Krsto Frankopan - Podru?ne kole Baka.

Nakon minute utnje za sve poginule borce NOR-a i branitelje Domovinskog rata, voditeljica programa Gordana Greti? pozdravila je sve prisutne me?u kojima su bili predsjednik SABiA PG Dinko Tamarut, predsjednik Skuptine PG Erik Fabijani?, kr?ki gradona?elnik Darijo Vasili?, op?inski na?elnici, uz doma?ina Tonija Jurani?a, Mirela Ahmetovi? (Omialj), Marinko ic (Punat), Neven Komadina (Dobrinj) i Robert Anton Kralji? (Malinska-Dubanica), predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka Zdenko Petrak, predstavnik kr?ke HVIDRA-e Nenad nidari? te ivu?i sudionici NOR-a Ivan imuni? i Mladen Loli?. A tada je po?ela padati kiica i prisilila da se svi presele u dvoranu Drutvenog doma. Tek onda se vidjelo koliko se veliki broj ljudi okupio na sve?anosti, po slobodnoj procjeni autora ovih redaka negdje izme?u 400 i 500.

Prisutnima se najprije obratio predsjednik UABiA otoka Krka Darko Fanuko koji je izme?u ostalog rekao da je u akciji osloba?anja otoka Krka 17. travnja 1945. sudjelovalo preko 3.900 boraca, a ivot je izgubilo njih sedamnaest. Iznio je i podatak da je od brojke od oko 16.600 koliko je tada otok Krk imao stanovnika, tijekom ?etverogodinjeg ratovanja dalo ivote 539 oto?ana. Najmla?i poginuli je imao 11, a najstariji 82 godine. Govore?i o dananjoj situaciji, naveo je da UABiA otoka Krka broji 602 ?lana organizirana u 8 podrunica s Forumom mladih i Forumom ena. Na kraju je najavio da ?e se sljede?e godine 72. obljetnica oslobo?enja otoka Krka proslaviti u Malinskoj.

U ime doma?ina, Op?ine Baka, prisutne je pozdravio na?elnik Toni Jurani? naglasivi kako je jednodnevnom borbenom partizanskom akcijom otok Krk oslobo?en od faisti?kog okupatora te da ne moemo ne priznati da su upravo partizanke i partizani budu?im generacijama dale slobodu, perspektivnost i pripadnost Europi sazdanoj na antifaizmu.

Borac NOR-a i jedan od sudionika u osloba?anju otoka Krka Mladen Loli? na zanimljiv je na?in opisao kako se odvijalo osloba?anje Ba?anske doline od njema?ke okupacije koja je trajala od 13. studenog 1943.

Akademik Petar Str?i? najprije je pozdravio djecu uz primjedbu da smo svi mi nekada bili djeca, a to je izazvalo veliki aplauz. U svojem je izlaganju naglasio da je u podvizima hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu pronaao isti onaj slobodarski na?in razmiljanja koji je bio i sedamdesetak godina ranije u NOR-u.

Prisutne su pozdravili predsjednika SABiA PG Dinko Tamarut, predsjednik Skuptine PG Erik Fabijani? i predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka Zdenko Petrak, koji, iako su svi prethodnici pokuali izbje?i dnevnu politiku, nije mogao a da otro ne napadne lani i licemjerni antifaizam dananje vlasti u Hrvatskoj.

U pauzama izme?u govora navedenih, svoje su umije?e u kantu, tancu i sopnji na sopelama prikazali ?lanice i ?lanovi KUD-a Vrh pod vodstvom Sandre Mrakov?i?. U?enica ba?anske podru?ne kole Nicol ?a?i? recitirala je pjesmu Kip domovine A. G. Matoa, a njena kolegica Vanja Milosavljevi? svoju pjesmu Moj kraj. U?enica 2. razreda gimnazije Anamarija Fugoi? recitirala je pjesmu Ro?eni '23. strijeljani '42. autora Izeta Sarajli?a, a Mauro Hrast Jadikovku kamena Jure Katelana. Dame iz vokalne skupine Bona forma pobrale su veliki pljesak izvedbom pjesme Zvona moga grada s kojom su na nedavnom festivalu klapa u Buzetu osvojile tre?e mjesto, iako nisu klapa.

Nakon sve?anosti izaslanstvo Op?ine Baka na ?elu s na?elnikom Tonijem Jurani?em i ?elnik UABiA Darko Fanuko poloili su cvije?e i zapalili svije?e na spomenik palim borcima. Na kraju su na prigodnom domjenku svi bili po?a?eni sa urlicama i gulaom, kola?ima i pi?em, a neki su, unato? kiici i zaplesali uz Trio Family.


? Projekt Putujem i u?im srednjokolce odveo u Vukovar

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 04. travnja 2016.

Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi - misao je Antuna Gustava Matoa koja izri?e svu sloenost odnosa ?ovjeka s prostorom u kojem ivi. No to se doga?a kada taj prostor biva nasilno opustoen? Gdje u tom slu?aju moemo prona?i uporite za preispitivanje vlastitog identiteta i pripadnosti?

Na tragu Matoeve misli i pitanja to ih ona otvara, a u elji da se oda po?ast Vukovaru i svima koji su ga stvarali, kako u duhovnom, tako i materijalnom smislu, 01. i 02. travnja 2016. godine, u?enici Srednje kole Hrvatski kralj Zvonimir, u suradnji s Udrugom antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka, Udrugom veterana Domovinskog rata otoka Krka te Udrugom Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Krk, u okviru terenske nastave iz povijesti odra?ene pod geslom Putujem i u?im, posjetili su isto?nu Slavoniju. Ova ekskurzija, osim cjelovitijeg upoznavanja kr?kih srednjokolaca s Vukovarsko-srijemskom i Osje?ko-baranjskom upanijom, poduzeta je i s namjerom u?enja o Domovinskim ratom, a poseban naglasak stavljen je upravo na bitku za Vukovar i pitanje njezine vanosti u nacionalnom kontekstu. Programom je me?utim pored Vukovara, kao mjesta posebnog pijeteta, realiziran i posjet Osijeku i Iloku.

Potuju?i Vukovar, njegovu rtvu, njegove heroje i sve otale stradalnike, srednjokolci su tijekom dvodnevnog programa pohodili Spomen dom Blago Zadro u Trpinji, Mjesto sje?anja - Vukovarsku bolnicu i spomen obiljeje na u?u Vuke u Dunav, zapalivi svije?e i poloivi vijence na Memorijalnom groblju, Spomen domu Ov?ara te Memorijalnom parku Dudik - u znak sje?anja na rtve Narodnooslobodila?kog pokreta.

Obzirom na reakcije srednjokolaca ovaj je projekt u cijelosti ispunio zacrtane ciljeve, a uspjena suradnja sa sektorom civilnog drutva pokazao se kao izvrstan primjer dobre prakse u nestandardnom organiziranju nastave.


? Mladi Kr?ani po tre?i put u projektu Vlak sje?anja

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 17. oujka 2016.

Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista Opatije i ove je godine sredinom oujka organizirala sudjelovanje Hrvatske u (talijanskom) projektu Treno della memoria 2016 (Vlak sje?anja 2016.), dok je Udruga antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka (UABiA) tre?u godinu za redom inicirala i uklju?ivanje kr?kih srednjokolaca.

Hrvatska delegacija, u ?ijem je sastavu bilo trinaestero u?enika (u pratnji jo desetero odraslih osoba) iz Opatije, Varadina i Krka, iako brojem relativno malena, dala je vaan doprinos obiljeavanju sje?anja na rtve Auschwitza. Srednju kolu Hrvatski kralj Zvonimir tom su prigodom, uz profesora Dragana koru, predstavljali Luka Vladi?, Eva ui?, Silvija Kosi?, Emma nidari? i Marija Blaevi?, gimnazijalci koji su najuspjenije odgovorili na natje?ajni zadatak to im ga je po?etkom godine, s ciljem ukazivanja na opasnosti to ih nose diskriminacija, predrasude i netolerancija, postavila kr?ka UABiA.

Sudionici ove vrijedne inicijative tako su proputovali vlakom od Hrvatske do Poljske (i natrag), a preavi tra?nicama 2.300 kilometara, na simboli?an su i jedinstven na?in odali po?ast rtvama tog ozloglaenog logora. Me?utim cilj putovanja bio je Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisje?aju rtava Auschwitza. Pored toga, tijekom boravka u Poljskoj okupljeni su srednjokolci imali organizirana tematska predavanja, okrugle stolove, prikaze prigodnih dokumentaraca, susrete s preivjelim logoraima, kao i druge vrste edukacije, kojih je dio bio odran i tijekom samog putovanja, u vlaku.


? Oleg Mandi? svjedo?io kr?kim osmaima

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 29. sije?nja 2016.

U povodu Me?unarodnog dana sje?anja na rtve Holokausta, 29. sije?nja 2016. godine, u auli Osnovne kole Fran Krsto Frankopan, prire?eno je predstavljanje dokumentarnog filma Povratak posljednjeg, i to kao uvod u svjedo?anstvo danas osamdesettrogodinjeg Olega Mandi?a, koji je, jo kao dje?ak, odveden u jedan od najstranijih koncentracijskih logora - Auschwitz.

Kroz gotovo dvosatno doga?anje okupljene uzvanike, profesore i osmae s podru?ja ?itavog otoka vodio je profesor povijesti Tvrtko Boi?, a o ovome danu koji se ve? godinama obiljeava u gradu Krku redom su kazivali predsjednik Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka Darko Fanuko te doma?ini ravnatelj Ser?o Sambli? i gradona?elnik Darijo Vasili?.

Ovaj bi program, uvodi Boi?, bilo gotovo nemogu?e realizirati bez suradnje, u ovome slu?aju stru?nog aktiva nastavnika povijesti Osnovne kole Fran Krsto Frankopan i predsjednika Udruge antifaisti?kih boraca i antifaista otoka Krka otoka Krka Darka Fanuka, a sve kako bi se na dostojanstven na?in obiljeio Me?unarodni dan sje?anja na rtve Holokausta to se diljem Europe obiljeava 27. sije?nja (ina?e datum kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz, u poljskom Birkenau). Me?utim, rije? je o tek jednom u nizu ovogodinjih kolskih projekata usmjerenih prema osmaima, budu?i da je Holokaust, kao tema, integriran u njihov godinji plan i program, i to ne samo vezuju?i se uz povijest ve? i druge predmete, poput hrvatskog jezika, vjeronauka ili likovne kulture, to zna?i, zaklju?uje Boi?, da se korelacijom nastavnih predmeta pokualo predstaviti taj nemili segment povijesti koji u najrazli?itijim oblicima jo i danas snano utje?e na ivote Europljana.

Osim to se moram zahvaliti naim profesorima povijesti na ovako dobroj suradnji, nastavlja Fanuko, vjerujem da ?e se ona i ubudu?e nastaviti ako govorimo o temama koje su dijelom osnovnokolskih nastavnih cjelina. Tako je ove godine ve? isplaniran posjet Memorijalnom centru Lipa, dok je naredne na redu put u Jasenovac, jer takve ekskurzije sigurno vode k tome da ono nau?eno puno tee izblijedi.

Drago mi je da u Krku i nadalje njegujemo tradiciju obiljeavanja Me?unarodnog dana sje?anja na rtve Holokausta, priznaje Vasili?, jer sve ovo to ?emo danas imati prilike vidjeti i ?uti, ne predstavlja tek sje?anje ve? i jasan putokaz za budu?nost koji nam kazuje kako zajedno s mladim naratajima promicati otvoreno, tolerantno i solidarno drutvo, da nam se nikad vie ne ponove progoni kakve je zabiljeio Drugi svjetski rat.

U slubenom dijelu programa prikazan je polusatni dokumentarac Igora Pauli?a Povratak posljednjeg, ?iji je glavni protagonist Oleg Mandi? koji se vra?a u Auschwitz kako bi s nama podijelio svoja potresna svjedo?anstva i odveo nas u njegov obilazak. Naime, kao jedanaestogodinji dje?ak on je u tom ozloglaenom logoru proboravio osam mjeseci, podijelivi, nakon odgledanog filma, s okupljenima neka od svojih najsnanijih sje?anja, nakon ?ega je uslijedila rasprava, potaknuta niskom pitanja i odgovora. Prisjetio se Mandi? kako je u logoru bio najsretniji kad mu je majka za Boi? poklonila glavicu ?enjaka, koliko ga je potresla smrt ukrajinskog prijatelja, te kako je svjedo?io ubojstvu logoraice koja je prespavala apel (jutarnju prozivku) ili slaganju zida od smrznutih mrtvih tijela. Tako?er, izdvojio je i ?injenicu kako je sudbina htjela da ba on, zajedno s majkom i bakom, posljednji napusti logor, priznavi naposljetku da je upravo zahvaljuju?i iskustvu Auschwitza imao prekrasan ivot. Jer jo je u trinaestoj godini shvatio, preispitavi koncept sre?e, da mu se od svega runog to mu ivot nosi ono najgore ve? dogodilo!


? U povodu No?i muzeja

Objavljeno: 28. sije?nja 2016.

U povodu No?i muzeja, 29. i 30. sije?nja 2016. godine, Memorijalni muzej NOR-a u Puntu za sve zainteresirane posjetitelje bit ?e otvoren od18.00 do 20.00 sati!


?Me?unarodni dan sje?anja na rtve Holokausta

Pie: Igor Greti?

Objavljeno: 04. sije?nja 2016.

Program obiljeavanja Me?unarodnog dana sje?anja na rtve Holokausta odrat ?e se 29. sije?nja 2016. godine u Osnovnoj koli Fran Krsto Frankopan Krk, s po?etkom u 13.30 sati. Program u suradnji sa kolom organizira UABiA otoka Krka.

Program:

?otvorenje izlobe u?eni?kih radova na temu Holokausta;

?predstavljanje filma Povratak posljednjeg;

?izlaganje Olega Mandi?a, zatvorenika Auschwitza.


?Blagdanska druenja i darivanja

Pie: Alojzije Dombo, predsjednik Podrunice Malinska

Objavljeno: 04. sije?nja 2016.

Vrijedni ?lanovi UABA-e podrunica Malinska prigodno su za blagdane posjetili i darivali svoje bolesne ?lanove kao i one starije od 80 godina. To je prilika da se podrui, popri?a i podsjeti na zajednitvo koje nas vezuje.Posjete su obavljene 21. prosinca 2015. godine, a posjetili smo 23 ?lana nae podrunice Malinska. Paket Panetone i bonovi na osobno ime ?lana, u visini od 280,00 kn, razveselili su svakog naeg ?lana i ?lanicu.



?Susret sa slavnom prolo?u

Pie: Alojzije Dombo, predsjednik Podrunice Malinska

Objavljeno: 04. sije?nja 2016.

U okviru svoga Programa rada, ?lanovi UABA otoka Krka, podrunica Malinska organiziraju i tematske posjete povijesnim znamenitostima.

Tako su 11. prosinca 2015. godine posjetili grad Senj i tvr?avu Nehaj. Grad Senj je, kao naselje utemeljen pred vie tisu?a godina na brdu Kuk, a prvi zapisi su iz II. stolje?a prije Krista. Tvr?ava Nehaj, simbol grada Senja, sagra?ena je 1558. godine pod nadzorom kapetana generala hrvatske Vojne krajine Ivana Lenkovi?a i kapetana Herbarta VIII. Auersperga Turjakog. Sazidana je od materijala razruenih crkava, samostana i ku?a prvotno smjetenih izvan gradskih zidina.

U trosatnom razgledavanju tvr?ave, pod stru?nim vodstvom, ?lanovi UABA podrunica Malinska, su zorno doivjeli tadanji na?in ivota, borbe i vjekovne tenje za slobodom na ovim prostorima, a to je u tvr?avi vrlo lijepo i temeljito prikazano putem prikaza povijesne uloge Senjskih uskoka i tvr?ave Nehaj. U tvr?avi Nehaj postavljena je zbirka Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, stalne izlobe Senjske crkve kroz povijest i Gradski i plemi?ki grbovi Senja.

S vrha tvr?ave prua se lijepi pogled na Hrvatsko primorje i otoke Rab, Goli, Prvi?, Cres, Krk, na planine Gorskog kotara, te U?ku i Velebit.

Starije vijesti pro?itajte: ovdje!


Ažurirano ( Četvrtak, 01 Veljača 2018 20:37 )