Aktivnosti

PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 19 Siječanj 2012 19:45

....................

Putopis: Vlak sje?anja 2013.

Natalija Mri?

Zagreb, 04. 04. 2013.


Dana 21. oujka 2013. sa eljezni?kog kolodvora u Rijeci zapo?elo je nae putovanje u Poljsku. Otpustivi svoje ko?nice vlak nas je, u dobroj atmosferi, ve?inom tek upoznatog drutva, vodio od sunca i mora kroz planine i snijeg do grada Villacha. Ondje smo presjeli u drugi vlak te uz pri?u i smijeh nastavili do Salzburga. Premalo je bilo vremena za pomno razgledavanje divnih trgova, draesnih uli?ica i znamenitih dvoraca Mozartova grada. Ipak, uputili smo se u brzinski posjet gradu soli iskoristivi nekoliko sati do ukrcavanja na mati?ni Vlak sje?anja. U vlaku smo se pridruili brojnim Talijanima, glavnim organizatorima putovanja, i jednoj skupini iz Francuske. Smjestili smo se u kupee (couchette) i nakon izvjesnog vremena zanimljivih razgovora otili na spavanje. Slijede?eg smo se jutra probudili u Poljskoj. Ubrzo smo stigli u Krakow, nae sjedite naredna tri dana. Krakow je jedan od najstarijih poljskih gradova. Nalazi se na rijeci Visli u podnoju brda Wawel na kojem se nalazi o?aravaju?a utvrda u kojoj su do 17. stolje?a stolovali poljski kraljevi. Renesansna, goti?ka i barokna arhitektura starog grada (pol. Stare Miesto) svjedo?i o dugoj povijesti Krakowa koji je do 16.stolje?a bio sredite Vojvodstva Krakow. U gradu na Visli nalazio se i jedan od pet glavnih geta stvorenih od strane nacista za vrijeme njema?ke okupacije u 2. svjetskom ratu. Geto je stvoren 03. 03. 1941. u ?etvrti Podgorze. U toj nedovoljno velikoj ?etvrti nacisti su smjestili oko 15 000 idova. Lake ?emo shvatiti odnos veli?ine geta i broja ljudi ako kaemo da su u jednom stanu ivjele ?etiri obitelji, a bilo je i onih koji su bili primorani ivjeti na ulici. Nacisti su geto ogradili zidovima, prozore su zatvorili daskama. U potpunosti su odvojili idove koji su se unutar geta borili s bolestima, nestaicom hrane, pi?a Ipak, bilo je ljudi koji su hrabro i portvovno pomagali idovima u tekoj situaciji. Kriomice su im bacali hranu i druge prijeko potrebne stvari. Jedan od heroja bio je i Tadeusz Pankiewicz, ljekarnik koji je svojom voljom ostao unutar geta i pomagao idovima. Me?u junacima bio je i Oscar Schindler, vlasnik tvornice u blizini geta koji je riskirao svoj ivot kako bi spasio to vie idova. Njegova uloga u spaavanju idova od sigurne smrti prikazana je u viestruko nagra?ivanom Spielbergovom filmu Schindlerova lista iz 1993. godine.

Na mjestu nekadanjeg geta vidjeli smo stolice koje imaju simboli?nu vrijednost. Svi znamo da stolice bez ljudi koji ?e na njih sjesti nemaju smisla. ?emu stolice ako nema ljudi? Ali stolice u Krakowu ?ekaju idove iz Poljske koji su osjetili gor?inu ivota pod nacistima. Sljede?eg smo dana otili u koncentracijski logor Auschwitz, mjesto jednog od najteih zlo?ina u povijesti ?ovje?anstva.

Prvo smo posjetili kamp Auschwitz I. ili Stammlager u kojem je ubijeno oko 75 000 ljudi. Na ulazu nas je do?ekao svima dobro znani natpis Arbeit macht frei odnosno Rad osloba?a. Unutar kampa ima 28 blokova koji su danas pretvoreni u muzej. Hodaju?i iz prostorije u prostoriju, iz bloka u blok vidjeli smo brojne stvari koje su logoraima uzimali pri dolasku (kofere, kuhinjski pribor, nao?ale, cipele, proteze,), razne slike koje su ovjekovje?ile samo jedan mali dio strahota koje su se ondje doga?ale. Tako?er, bili smo u plinskim komorama i u prostorijama s pe?ima za kremiranje tijela. U kampu se nalaze i vjeala na kojima je 16. 04. 1947. pogubljen Rudolf H, prvi zapovjednik Auschwitza.

Nakon kampa Auschwitz I. otili smo u Birkenau (Auschwitz II.), najve?i od svih kampova. Birkenau je bio kamp za istrebljenje u kojem je ubijeno vie od milijun ljudi. Ve?ina logoraa je ubijeno u plinskim komorama Ciklonom B, ali mnogi su umrli od gladi, prisilnog (pretekog) rada, manjka higijene, medicinskih eksperimenata koji su na njima vreni. Iznimno dobar vodi? kojeg smo imali ispri?ao nam je to se deavalo unutar ograda logora smrti s bodljikavom icom pod naponom. Ljude su dovozili u vagonima za stoku. Neki su putovali danima, u neljudskim uvjetima, strahu, okrueni pla?em djece. Kada su stigli u logor oduzimali bi im sve stvari, a ljude bi razvrstali te su tako, u redovima, morali i?i pred doktore koji su, doslovno, u nekoliko sekundi odlu?ivali tko ?e ivjeti, a tko umrijeti. Oni koji se nisu ?inili dovoljno snanima (starci,bolesnici, djeca) odmah su poslani u plinske komore. Drugi, ostavljeni na ivotu, poslani su u blokove gdje su ih brijali, prali u hladnoj vodi. Na kraju su dobivali logorske uniforme s brojevima i oznakama.

Hodaju?i kampom Birkenau obuzimali su nas razne emocije, misli. Prolaze?i pored polja ispod kojeg lei oko 4 metara ljudskog pepela ili pak pored ruevina tvornica smrti gdje su masovno i hladnokrvno ubijali logorae pitali smo se kako neko ljudsko bi?e moe ?initi te uase drugom ?ovjeku. Pravi odgovor na to pitanje ne postoji. Moda dio odgovora lei u ?injenici da su ljudi ondje bili samo objekti, samo brojevi. Na tako neto nismo mogli ostati ravnoduni. Moda zvu?i neobi?no, ali upravo neravnodunost je ono najbolje to smo mogli ponijeti sa sobom s tog mjesta nezamislive patnje.

P.S. Htjela bih, u svoje ime, ali i u ime svih nas iz Hrvatske koji smo bili na putovanju, zahvaliti svima koji su nam omogu?ili da se ukrcamo na Vlak sje?anja, posebice gospodinu Olegu Mandi?u. Tako?er, zahvale elim izre?i i gospo?i Suzani Cvjetkovi? na njenom strpljenju i izvanrednoj organiziranosti i srda?nosti tokom putovanja.

Vlak sije?anja, Suzy Cvjetkovi? (.pdf)


Ažurirano ( Petak, 03 Svibanj 2013 08:42 )
 
free poker
Designed by Frisd.hr